Crna Gora je zadržala 106. mjesto u Izvještaju o slobodi medija Reportera bez granica (RSF), iako je tek nekoliko pozicija od crvene granice, koja simbolizuje zemlje u kojima novinari nijesu slobodni.
Od Crne Gore na lošijoj poziciji (111.) je samo Makedonija. Slovenija je na 37. mjestu, BiH na 65., Srbija na 66., Hrvatska na 74., Albanija na 76., a Kosovo na 82. poziciji.
Iako je Crna Gora zadržala 106. mjesto, oduzeto joj je 0,86 bodova u odnosu na prethodnu godinu, pa ima ukupnu ocjenu 33,65 u 2016.
RSF je u obrazloženju navedi da su novinari često žrtve autocenzure jer su meta nasilčnih verbalnih I fizičkih napada.
"Sa druge strane, počinitelje štiti sistem", navodi se u izvještaju RSF.
Podsjećaju da su u oktobru 2016., na dan parlamentarnih iozbora, na nekoliko sati blokirane aplikacije WhatsApp i Viber.
“Mediji su podložni političkom i ekonomskom pritisku, a vlast često predstavlja kao neprijatelje novinare koji istražuju korupciju”, stoji u izvještaju.
RSF podsjeća na slučaj Jova Martinovića:”Uhapšen je zbog optužbi za šverc narkotika, a proveo je skoro 15 mjeseci u pritvoru. Suđenje je u toku. On negira optužbe, ističući da je jedini razlog za kontakt sa trgovcima drogom televizijski dokumentarac na kojem radi. Njegova oštra i neopravdana kazna jasno proizilazi iz njegovog rada kao istraživačkog novinara”.
RSF dodaje da je kleveta dekriminalizovana 2011. godine, ali da su I dalje veoma česte tužbe protiv nezavisnih novinara i medija.
RSF u svom godišnjem izveštaju ocjenjuje da sloboda medija u svetu "nije nikad bila više ugrožena".
Ta organizacija pri izradi liste uzima u obzir nekoliko faktora - nasilje i zastrašivanje, stepen pluralizma, nezavisnost medija, okruženje za rad medija i autocenzura, pravni okvir, transparentnost i infrastruktura koja podržava produkciju vijesti.
Građanska alijansa: I pojedini mediji pokazuju neprofesionalnost
Iz Građanske alijanse ističu da sve njihove analize i reakcije potvrđuju neslavnu poziciju.
"Simptomatično je i osvrnuti se i na atmosferu koju ponekad i sami mediji kreiraju. Naš monitoring tokom izborne kampanje je pokazao da su se mediji vrlo jasno stavili na stranu određenih političkih partija i koalicija i time ugrozili objektivno informisanje javnosti što je, zapravo, svrha njihovog postojanja. U analizi se zaključuje da su mediji pokazali neprofesionalnost nudeći ograničene i politički obojene informacije o izbornom procesu".
Iz GA dodaju da vladajuće elite nijesu kreirale sistem zaštite za poslenike javne riječi ali su itekako doprinijeli atmosferi nekažnjivosti svih koji ugrožavaju bezbijednost novinara:
"Kada tome dodamo nepoštovanje Kodeksa, tabloidizaciju štampanih i sve više elektronskih medija, uporno koćenje izmjena Zakona o medijima te nepostojanje istinske samoregulacije, dobijamo sivu sliku za koju je odgovorna vlast ali i inertnost medija".
Ovaj članak je napravljen u okviru partnerstva sa Monitoringom Balkana i Kavkaza (Osservatorio Balcani e Caucaso) za potrebe Evropskog centra za slobodu štampe i medija (ECPMF), a koji sufinansira Evropska komisija. Sadržaj ovog članka je isključivo odgovornost “Vijesti”, i ni na koji način se ne može interpretirati kao stav Evropske unije.
Bonus video:
