Više od 650 uzoraka izmeta mrkog medvjeda prikupljeno je do sada u Crnoj Gori u okviru istraživanja koje bi, zahvaljujući DNK analizi, trebalo da pruži precizniju sliku o brojnosti, genetičkoj raznovrsnosti i kretanju te vrste.
Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), u okviru kojeg postoji i sekcija za krupne zvijeri, kazali su da je cilj da se prikupi najmanje 1.365 uzoraka. U razgovoru za “Vijesti” pojašnjavaju i zbog čega, zašto je ovo najbolje vrijeme i koji je značaj akcije u koju su se, osim stručnjaka i institucija, uključili lovci, rendžeri, planinari, lokalno stanovništvo i drugi ljubitelji prirode.
”U tekućoj godini, odnosno sezoni sakupljanja, u okviru naučnog istraživanja populacije mrkog medvjeda, smo do sada prikupili nešto više od 650, a naš cilj je da prikupimo minimalno 1.365 uzoraka. Prema dosadašnjoj procjeni, populacija mrkog medvjeda broji oko 455 jedinki. Kako bismo, u skladu sa primijenjenom metodologijom, što preciznije utvrdili njenu brojnost i dobili pouzdanije podatke o stanju i brojnosti populacije, potrebno je prikupiti uzorke u obimu koji je tri puta veći od procijenjenog broja jedinki”, kazala je Marija Iković.
U prirodi, dodaje ona, uzorak izmeta medvjeda je izložen različitim uticajima, kao što su kiša, sunce i vrućina, pa se DNK u njemu vremenom razgrađuje.
“Zbog toga ne računamo da će svaki prikupljeni uzorak dati rezultat, već prikupljamo više uzoraka nego što očekujemo jedinki. Dodatno, nije cilj da jedan medvjed bude zabilježen samo jednom. Da bi se populacija pouzdano procijenila i njeno stanje pravilno pratilo, isti medvjedi moraju biti prepoznati više puta, na različitim mjestima i u različito vrijeme”, kazala je Iković.
Uzorci se prikupljaju širom države
Iković je u CZIP-u stručna saradnica za očuvanje krupnih karnivora. O istraživanju tokom kojeg prikupljaju uzorke izmeta medvjeda, pojašnjava da ono ima i širi značaj, ne samo da se utvrdi brojnost populacije te vrste:
“Mrki medvjedi imaju ključnu ulogu u regulisanju biodiverziteta, strukture staništa i kruženju hranljivih materija, pa će nam rezultati ovog istraživanja dati i širu sliku stanja biodiverziteta u Crnoj Gori”.
CZIP je i prije nekoliko godina radio slična istraživanja, 2017, kao pilot, u Pivi, pa još jedno na teritoriji cijele Crne Gore, kada je prikupljeno oko 145 uzoraka, što nije bilo dovoljno. Ta iskustva su bila ipak korisna, jer su, kako kažu, učili i istraživanju pristupili mnogo organizovanije.
Uzorci se prikupljaju na teritoriji cijele države, a u akciju su uključeni: Agencija za zaštitu životne sredine kao partner, upravljači zaštićenih područja, četiri nacionalna parka i tri parka prirode, Lovački savez Crne Gore (LSCG) zajedno sa svim lovačkim društvima koja su prijavila prisustvo medvjeda na njihovoj teritoriji, lokalno stanovništvo, planinari i planinarska društva, pčelarske organizacije, volonteri, zainteresovani građani, kao i članovi CZIP-a.
Direktorica te NVO i koordinatorka projekta “Life DinPin Bear” Jovana Janjušević posebno ističe značaj saradnje sa LSCG-om, lovačkim društvima i lokalcima.
“Lokalci i iskusni lovci odlično poznaju svoje terene i često mogu prepoznati tragove i lokacije koje bi istraživačima bilo mnogo teže da otkriju. Ovog puta ne samo da samostalno prikupljaju uzorke već zajedno izlazimo na teren, razmjenjujemo znanja i dodatno razvijamo saradnju”.
Najveći broj uzoraka do sada je prikupljen na području Parka prirode Piva i lovišta “Bajo Pivljanin”.
“To nas ne iznenađuje, imajući u vidu da ljudi sa ovog područja već imaju iskustva u ovakvim istraživanjima, ali i da je riječ o prostoru koji predstavlja veoma kvalitetno i pogodno stanište za mrkog medvjeda”, dodaje ona
Upravo na tom području, 2017. godine sprovedeno je pilot-istraživanje genetičke strukture populacije mrkog medvjeda:
“Ono je dalo veoma dobre rezultate. Tada smo prikupili 98 uzoraka, od kojih je 42 uspješno genotipizirano, a analizom je utvrđeno prisustvo najmanje 24 jedinke”.
Kako bi svi oni koji su uključeni u prikupljanje uzoraka, radili pravilno uzorkovanje na terenu, CZIP je organizovao radionice, do sada više od 13.
Obuke prošlo više od 300 osoba
Prema procjenama te NVO, kroz obuke je prošlo više od 300 osoba koje su tako stekle osnovna znanja o pravilnom prikupljanju uzoraka izmeta mrkog medvjeda.
“Veliki broj njih se nakon obuke aktivno uključio i u samo prikupljanje uzoraka”, kaže Marija Iković.
Iz CZIP-a dodaju i da cilj radionica nije isključivo obuka za uzorkovanje.
“Jednako nam je važno bilo da podignemo svijest o značaju zaštite mrkog medvjeda i potrebi da što bolje upoznamo stanje i brojnost njegove populacije. Jer samo na osnovu pouzdanih podataka možemo donositi kvalitetne odluke, planirati adekvatne mjere zaštite i obezbijediti dugoročno održivo upravljanje ovom vrstom”, dodaju sagovornice “Vijesti”.
Uzorkovanje je počelo u septembru i traje do decembra, do kada sve zemlje koje su uključene u projekat sprovode istraživanja. Time se, pojašnjava Marija Iković, obezbjeđuje da podaci budu uporedivi za istu godinu.
“Ukoliko tokom jesenje sezone ne uspijemo da prikupimo planirani broj uzoraka, postoji mogućnost da istraživanje dopunimo i tokom proljeća. Ipak, to je rezervna opcija kojoj ne težimo, jer je jesen najpovoljniji period za ovakvu vrstu istraživanja”, kazala je ona.
Medvjed se u ovom periodu nalazi u fazi hiperfagije, odnosno periodu intenzivnog hranjenja tokom kojeg unosi znatno veće količine hrane, kako bi stvorio energetske rezerve za zimu i hibernaciju, odnosno zimsko mirovanje, čak i ukoliko ne ulazi u ‘zimski san’.
“Upravo zbog intenzivnije ishrane u ovom periodu medvjedi ostavljaju veće količine izmeta, koji je istovremeno lakše pronaći na pristupačnijim terenima. Zbog toga nam je važno da što veći broj uzoraka prikupimo upravo tokom ove jeseni”, poručuju iz CZIP-a i dodaju da je to prilika da se kroz zajednički angažman svih koji učestvuju u akciji dođe do pouzdanih podataka koji će biti osnova za donošenje kvalitetnijih mjera zaštite i dugoročno održivo upravljanje populacijom mrkog medvjeda u Crnoj Gori.
Građani koji žele da se uključe u ovu aktivnost mogu da kontaktiraju CZIP, gdje će dobiti potrebne informacije i uputstva za pravilno prikupljanje uzoraka. Ta NVO će obezbijediti i materijal za uzorkovanje.
“Najvažnije je da znaju da prepoznaju izmet mrkog medvjeda, što je detaljno objašnjeno u priručniku koji smo pripremili, ali i kroz sadržaje koje objavljujemo na našim društvenim mrežama. Uzorak treba da bude svjež, kako bi se sa njegove površine mogao uzeti materijal za DNK analizu. Ovo je ujedno i odličan primjer građanske nauke, jer svaki pojedinac može dati doprinos jednom važnom naučnom istraživanju”, poručuju.
Pojašnjavaju i koja su to mjesta na kojima se najčešće mogu pronaći tragovi prisustva medvjeda, odnosno njegov izmet.
“To su voćnjaci, kako oni kultivisani, tako i područja na kojima rastu divlje voćke, ali i šumske vlake i putevi kojima se izvlači drvo, a koje divlje životinje često koriste za kretanje. Zato su nam posebno važni ljubitelji prirode koji vikendom provode vrijeme u planinama i šumama, ali i ljudi koji žive u ruralnim područjima, imaju voćnjake ili izvode stoku na ispašu. Oni često najbolje poznaju teren, znaju gdje se medvjedi kreću i mogu nam pomoći da prepoznamo područja na kojima je najlakše pronaći njihove tragove”, kazali su iz CZIP-a.
Dodaju i da je dosadašnja praksa pokazala da su upravo lokalni stanovnici i ljudi koji redovno borave u prirodi dragocjeni saradnici na terenu:
“Jer nas svojim poznavanjem prostora često usmjeravaju ka lokacijama na kojima možemo pronaći uzorke”.
Do sada je prikupljanjem uzoraka najmanje pokriveno submediteransko i centralno područje Crne Gore. Zbog toga će, kazali su iz CZIP-a, u narednom periodu dodatno intenzivirati aktivnosti upravo na tim područjima.
“Posebno pozivamo građane iz Nikšića, Cetinja i Danilovgrada da nam se jave i uključe u istraživanje, ali su, naravno, dobrodošli i svi zainteresovani iz drugih opština”.
Šta nakon...
Nakon što prikupe planirani broj uzoraka, oni će biti poslati na genetičku analizu u laboratoriju “DivjaLab” u Sloveniji. Očekuje se da rezultati stignu za nešto više od godinu nakon slanja.
“Analiza će nam omogućiti da utvrdimo minimalan broj jedinki mrkog medvjeda prepoznatih na osnovu prikupljenih uzoraka, identifikujemo pojedinačne jedinke i dobijemo mnogo precizniju sliku o stanju populacije u Crnoj Gori”, poručuju iz CZIP-a.
Dobijene rezultate, dodaju, predstaviće crnogorskoj javnosti, lovačkim društvima i svim relevantnim akterima koji su učestvovali u ovom procesu.
“Želimo da zajedno sagledamo čitav proces, prepoznamo eventualne nedostatke i utvrdimo šta smo mogli uraditi bolje. Sva ta iskustva biće nam dragocjena za naredno genetičko istraživanje koje je planirano za šest godina, kada ćemo moći i da uporedimo rezultate i pratimo promjene kroz vrijeme”.
Iz CZIP-a pojašnjavaju da se na rezultate čeka dugo jer se istraživanje sprovodi u okviru regionalnog projekta LIFE DinPin, koji obuhvata devet zemalja, od Slovenije do Grčke.
“Sve zemlje istovremeno sprovode slična istraživanja, a laboratorija u Sloveniji obradiće podatke koji će omogućiti sagledavanje čitave dinarsko-pindske populacije, kojoj pripadaju i medvjedi koji žive u Crnoj Gori. Na taj način nećemo dobiti samo podatke o brojnosti populacije u Crnoj Gori, već ćemo doprinijeti i stvaranju mnogo šire regionalne slike o brojnosti i rasprostranjenosti ove vrste”.
U CZIP-u se nadaju da će ovog puta u odnosu na prethodno istraživanje iz 2017, prikupiti dovoljan broj uzoraka.
“Ovo je naš treći pokušaj prikupljanja uzoraka, i nadamo se da će biti treća sreća!”
Genetička analiza otkriva i srodnike iz regiona
Osim što genetička analiza identifikuje pojedinačne jedinke mrkog medvjeda, srodničke odnose, protok gena, povezanost manjih populacija unutar Crne Gore sa populacijama u regionu, i pomaže da se utvrdi brojnost te vrste, njeno kretanje, rezultati će pomoći i poboljšanju suživota ljudi i mrkog medvjeda i smanjiti konflikte, poručuju iz CZIP-a.
“Do konflikata dolazi, između ostalog, zbog nepoznavanja stanja i kretanja populacije, zbog promjena u dostupnosti hrane, klimatskih promjena, širenja gradnje u staništima medvjeda, približavanja medvjeda naseljima i problema neadekvatnog odlaganja otpada koji ih privlači”, kazali su i dodali da je zato važno da se, pored istraživanja i praćenja populacije, radi na edukaciji građana i da se uspostave efikasni institucionalni mehanizmi za rješavanje šteta koje medvjedi pričinjavaju:
“Posebno pčelarima i stočarima. Ljudi koji pretrpe štetu moraju imati mogućnost pravične i pravovremene nadoknade. Dugoročno, cilj nam je da razvijamo model upravljanja koji će uzimati u obzir i takozvanu društvenu nosivost prostora, odnosno mogućnost suživota ljudi i medvjeda uz što manje konflikata i rizika. Važno nam je da zaštitimo ovu vrstu, ali i da obezbijedimo da se ljudi u svojim selima i sredinama osjećaju sigurno”.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
