Hrvatska akademija nauke i umjetnosti: Deklaracija apsurdna i besmislena

Društvo hrvatskih književnika takođe je kritikovalo Deklaraciju. U izjavi njegovog predsjednika Božidara Petrača navodi se da je riječ o "očitoj političkoj raboti onih koji se nikako ne mogu pomiriti s nestankom jugoslovenske države"
81 pregleda 16 komentar(a)
Zvonko Kusić, Foto: Wikimedia.org
Zvonko Kusić, Foto: Wikimedia.org
Ažurirano: 30.03.2017. 15:39h

Predsjednik Hrvatske akademije nauke i umjetnosti (HAZU) Zvonko Kusić ocijenio je danas da je Deklaracija o zajedničkom jeziku, koju je do sada podržalo oko 200 ličnosti iz kulturnog i javnog života Srbije, Hrvatske, BiH i Crne Gore, "apsurdna i besmislena".

"Apsurdne su, uzaludne i besmislene sve inicijative koje bi dovodile u pitanje pravo hrvatskog naroda na svoj vlastiti jezik s njegovim nacionalnim imenom", navodi se u izjavi poslatoj medijima povodom Deklaracije.

Kusić je naglasio da je hrvatski jezik Ustavom definisan kao zvanični jezik u Hrvatskoj, i da je jedan od službenih jezika Evropske unije, "priznat i normiran kao zasebni jezik s vlastitim međunarodnim kodom".

Društvo hrvatskih književnika takođe je kritikovalo Deklaraciju. U izjavi njegovog predsjednika Božidara Petrača navodi se da je riječ o "očitoj političkoj raboti onih koji se nikako ne mogu pomiriti s nestankom jugoslovenske države" i da o tome svjedoči i djelovanje većine njenih potpisnika, posebno onih koji žive u Hrvatskoj.

Hrvatsko kulturno vijeće u saopštenju je ocijenilo "deklaraciju o nepostojećem zajedničkom jeziku nenaučnom, neistorijskom i besmislenom".

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da na Deklaraciju "ne treba trošiti riječi".

"Hrvatski jezik je jezik Republike Hrvatske, definisan Ustavom i jedan od zvaničnih jezika Evropske unije. Za mene je to jedino bitno", rekao je Plenković novinarima u Zagrebu.

Ministarka kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je ranije da pretpostavlja da je riječ o političkoj inicijativi i da je pitanje zajedničkog jezika "politički konstrukt koji je došao s jednom državom 1945. godine, nastao kao rezultat određene ideologije i državne politike koji u praksi nikada nije realizovan".

"On se nazivao hrvatsko-srpskim jezikom, ali svi smo mi u školi učili hrvatski i pisali smo na hrvatskom. Nije mi jasno koji bi cilj bio danas pokretati takvu inicijativu", rekla je ministarka.

U Sarajevu je danas zvanično predstavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku, koju je do sada podržalo oko 200 ličnosti iz kulturnog i javnog života Srbije, Hrvatske, BiH i Crne Gore. U Deklaraciji se jezik ne imenuje, već se tvrdi da je to jezik zajednički građanima Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Hrvatske.

Bonus video: