Najveći proizvođač organske hrane na sjeveru Avdul Adrović pretrpio je veliku štetu tokom studeni u decembru i januaru.
Poljoprivrednk iz sela Vrbica u petnjičkoj opštini kaže da mu je smrzlo 20 tona tona konzumnog krompira, vrijednog najmanje 6.000 eura.
“Magacini sa tom vrstom krompira bezbjedni su do temperature od minus 15 stepeni. Ove godine ekstremne temperature ispod 20 stepeni napravile su nam velike probleme“.
On kaže da je uspio da u drugom magacinu sačuva sjemenski organski krompir, preduprijedivši još veću štetu.
Štete je bilo i kada je riječ o ozimim žitaricama, kaže Avdul.
“Jesenji usjevi, pšenica, raž i ječam, stradali su preko šezdeset odsto. U novembru su bile velike kiše, a poslije toga u decembru mrazevi bez snijega. Svi ti zasadi su smrzli i to će morati s proljeća ponovo da se preorava i sadi“.
Da zlo bude veće, kako kaže, ostalo je nepožnjeveno još tri hektara raži, što je takođe propalo, kao i značajne površine pod žitaricama dvojici kooperanata.
“Šteta je, praktično, nenadoknadiva. Ministarstvo poljoprivrede obično u ovakvim situacijama savjetuje samo da se osiguramo i ništa drugo. Imao sam i prije sedam, osam godina velike štete zbog poplava i tada sam pisao zahtjeve preko resornih službi, ali nikada ništa nije nadoknađeno“, kaže on.
Adrović je sa svojom Zemljoradničkom zadrugom “Vrbica“ najveći proizvođač organske hrane na sjeveru i jedan od najvećih u Crnoj Gori.
U okviru zadruge na čijem je čelu, godinama ostvaruje rekordne prinose, posebno kada je riječ o takozvanim alternativnim žitaricama, a prije svega heljdi.
Adrović objašnjava da najveći dio proizvoda plasira u Podgorici i Budvi, kao i na sajmovima, ali da se ipak dešava da se naprave veće zalihe.
“Prodaja varira iz godine u godinu, a imamo problem sa magacinskim prostorom. Desi nam se nekada da se naprave zalihe, a da moramo opet da uležemo. Imamo silose za žito kapaciteta oko 150 tona, oni su nam olakšali skladištenje, ali bi nam bila potrebna makar još tri takva silosa kako bismo mogli uskladištiti pedeset odsto proizvodnje”.
Svi Adrovićevi zasadi nalaze se na području Bihora, na izuzetno čistom vazduhu i na nadmorskim visinama od 850 do 1600 metara.
On je u zadruzi “Vrbica“ počeo da radi još 1984. godine, ali je sa ozbiljnijom proizvodnjom heljde, drugih rijetkih žitarica i proizvoda, krenuo prije desetak godina.
“Vrbica“ ima oko 120 kooperanata.
Radulović: Rod će da izostane ili da bude baš mali
Zasadi agruma u Baru, najveći u Crnoj Gori uz ulcinjske, pretrpjeli su veliku štetu tokom januarskog nevremena i gotovo da neće roditi ove godine.
Profesor mediteranskog boćarstva na Biotehničkom fakultetu Momčilo Radulović kaže da roda uopšte neće biti, ili će biti sveden na 10 do 20 odsto uobičajenog.
On je pojasnio da će rod izostati jer su skoro sve mandarine i pomorandže u Baru ostale bez lista:
“List je od mandarina uglavnom otrgnut od vjetra, više nego od mraza, dok je kod pomorandže, koja je za oko tri stepena Celzijusa osjetljivija od mandarina, list izmrzao. Limun je osjetljiviji za još dva stepena. Na pomorandžama i limunima će biti izmrzavanje ne samo lista, već i jednogodišnjih i dvogodišnjih grančica, pa će kod njih i za narendu godinu rod biti umanjen. Mandarina sorte 'unšiu', koju popularno zovu barska, ostala je bez lista i očekuje se njen normalan rod u narednim godinama”.
Radulović je kazao da je sva rezervna hrana u listu, njegovim kidanjem, izgubljena, pa će hrana iz drveta ostati samo za novi list, ali ne i cvijet:
“I zato će rod da izostane, ili da bude baš mali“.
U Baru ima oko 130.000 stabala agruma od ukupno 340.000 koliko ih je na primorju.
Od tog broja, 70 odsto su mandarine, 20 pomorandže, a 10 limuni, fortunele...
“Savjet uzgajivačima je da ne orezuju stabla prije aprila, kada krene vegetacija. Nema potrebe za povećanim đubrenjem, jer neće biti roda, dovoljne su uobičajene količine za stvaranje novog lista. Đubrenje bi moglo uslijediti krajem februara, mineralnim i stajskim đubrivom. Poslije rezidbe u aprilu, obavezno treba obaviti preventivna prskanja”, kazao je Radulović.
Šteta je velika , ali se u zadruzi “Vrbica” ne predaju, gradiće i mlinove
U zadruzi „Vrbica“ kažu da se ne predaju zbog šteta koje su pretrpjeli tokom jeseni i zime.
Već prave planove za sanaciju i imaju viziju daljeg razvoja - izgradnju jednog planinskog mlina na vodu, kao i eko-restorana i male centrale u selu, nedaleko od Petnjice, i nešto malo dalje od Berana.
“Nekada je u Vrbici bilo trideset mlinova. Danas imamo samo dva, od čega jedan nije za upotrebu. Mi naše žito meljemo na isključivo tradicionalni način, na kamenu, tako da namjeravmo da napravimo jedan mlin značajnijeg kapaciteta, od 100 kilograma na sat“, kaže Avdul.
Bonus video:
