Zaštitnik ljudskih prava i sloboda (ombudsman) pozvao je sve građane da u svom ponašanju i djelovanju uvijek imaju u vidu moralna načela i pravne standarde, koji traže obavezu uzdržavanja od svakog zlonamjernog i agresivnog nametanja svojih vjerskih principa i vjerovanja.
U susret 15. januaru – Međunarodnom danu vjerskih sloboda, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore podsjeća da su u međunarodnom i domaćem pravu vjerske slobode dio prava na slobodu misli, savjesti i vjere.
„Ovaj datum prilika je da se podsjetimo da su neke od temeljnih vrijednosti svakog društva njegov multietnički i vjerski sklad, suživot i tolerancija. To je ono po čemu se Crna Gora prepoznaje, ali što, upravo zbog toga, moramo njegovati, promovisati i unapređivati“, navodi se u saopštenju Zaštitnika.
Kako se dodaje, tvorci Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima ugradili su temeljne elemente vjerskih sloboda kao univerzalne vrijednosti na kojima počiva savremeni koncept ljudskih prava i sloboda.
U tom smislu, saopšteno je, i doktrinarni pristup ukazuje da se i u samim korjenima ljudskih prava i sloboda, kao i savremenoj demokratiji i konceptu vladavine prava danas, nalaze i religijski izvori i predstave o temeljnim civilizacijskim vrijednostima.
„Sloboda misli, savjesti i vjere, temeljne su slobode koje se jednako odnose na teistička ili vjerska uvjerenja i uključuju sva uvjerenja koja sadrže određene poglede na svijet i normativni kodeks ponašanja“, navodi se u saopštenju.
Te slobode, kako je saopšteno, podrazumijevaju da niko ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge zbog svoje pripadnosti bilo kojoj vjerskoj zajednici, kao ni zbog nereligioznih uvjerenja.
„Povodom Dana vjerskih sloboda, Zaštitnik poziva sve građanke i građane da u svom ponašanju i djelovanju uvijek imaju u vidu ova moralna načela i pravne standarde, koji osim ovlašćenja traže i obavezu uzdržavanja od svakog zlonamjernog i naročito agresivnog nametanja svojih vjerskih principa i vjerovanja“, kaže se u saopštenju.
To, dodaje se, zato što bi u samoj osnovi vjerska sloboda trebala biti tolerancija za druge članove društva koji ne pripadaju istoj grupi.
„Od ovog zahtjeva i njemu pripadajuće obaveze ne može biti oslobođen nijedan član/ica zajednice u kojoj živimo, niti se bilo kome može dozvoliti da svoju slobodu koristi tako što bi ograničio drugog u njegovim vjerskim pravima i slobodama“, navodi se u saopštenju.
Zbog toga je, kako je ocijenjeno, nužno reagovati na služajeve govora mržnje, diskriminaciju, ali i druge oblike netolerancije i agresije zasnovane na vjeri i poslati snažnu poruku da se takva neprihvatljiva ponašanja moraju efikasno sankcionisati, bez obzira na motive koji do nje dovode.
„Poštujmo pravo na različitost i nikada ne umanjimo vrijednost drugih i drugačijih vjerovanja“, poručuju iz institucije Zaštitnika.
Obilježavanje Međunarodnog dana vjerskih sloboda, kako je saopšteno, iniciralo je Međunarodno udruženje za vjerske slobode, nevladina organizacija koja ima savjetodavni status u UN-u, UNESCO-u i Savjetu Europe.
Države ga obilježavaju na različite datume, ali sa istim ciljem – da se promovisanjem tolerancije i jednakosti širi svijest o važnosti poštovanja svih vjera i prava njihovih vjernika, jednako kao i onih koji sebe smatraju ateistima.
Bonus video:
