Apel mještana Baošića i NVO Eko Boka: Zaštititi palasturu - Vijesti.me
NAJVEĆA MEDITERANSKA ŠKOLJKA

Apel mještana Baošića i NVO Eko Boka: Zaštititi palasturu

Palastura je mediteranski endem i ugrožena je zbog zagađenja mora, sidrenja brodova, mijenjanja obalnog ruba, gradnje marina, a često se dešava i da je ljudi koji rone i čupaju školjke nose kući kao ukras

Palastura
Palastura (Foto: Slavica Kosić)

Mještano Baošića i NVO Eko Boka apelovali su na nadležne da zaštite palasturu (Pinna nobilis) najveću mediteransku školjku koja se “vratila” u priobalje tog mjesta na hercegnovskoj rivijeri.

Palastura, koja je primjećena kod plivačkog bazena, je mediteranski endem i jako je ugrožena zbog zagađenja mora, sidrenja brodova, mijenjanja obalnog ruba, gradnje marina, a često se dešava i da je ljudi koji rone i čupaju školjke nose kući kao ukras.

Eko Boka (Ekološko društvo Boke kotorske) obratilo se dopisom Institutu za biologiju mora u Kotoru, dr Vesni Mačić, koja se bavi podmorskom florom, da obiđe lokaciju u Baošiću gdje su primjećene palasture, te da u cilju zaštite ove morske sesilne (koja se čvrsto drži na jednom mjestu) zajednice, pokrene potrebnu proceduru registrovanja zajednice i njeno mapiranje.

Objašnjavaju da se zbog “sve veće uzurpacije obale formiranja vještačkih plaža nanosi nenadoknadiva šteta podmorskoj flori i fauni” i da bi zato trebalo zaštiti rijetku, zakonom zaštićenu vrstu, koja je bilo sasvim nestala sa područja hercegnovskog zaliva, i ponovo se oformila, u Baošiću, ali i u drugim djelovima priobalja.

Dr Mačić je konstatovala je da je nekoliko metara od obale utvrđeno postojanje palasture (Pinna nobilis) vrsta koja je zaštićena prema nacionalnoj legislativi - Rješenjem o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, kao i prema Barselonskoj konvenciji.

Dr Mačić je utvrdila da morsko dno u neposrednoj blizini male nasute plaže, ima nepovoljne uslovi za vagilne (pokretne) organizme koji na takvim lokacijama više ne nalaze odgovarajuće ekološke uslove za svoju prehranu, razmnožavanje i skrivanje od predatora.

Takođe, u tom dijelu akvatorijuma naišla je na zanimljive biljne podmorske vrste od kojih su, pored palasture, još neke i zakonom zaštićene. Konstatovala je i relativno gusto naselje smeđe alge Cystoseira barbata) koja je zaštićena vrsta prema Barselonskoj konvenciji.

“Ova vrsta je zaštićena zato što je to graditelj priobalnih biocenoza koje se mogu uporediti sa šumama na kopnu. U proljetnom i ljetnjem periodu kada je maksimalan rast ove alge njeni talusi mogu biti dugački po više desetina centimetara pa osim što stvaraju organsku materiju i obogaćuju vodu kiseonikom one predstavljaju i povoljno stanište za mnoge druge organizme, a posebno za mlađ rakova i riba. Na žalost ova vrsta (kao i mnoge druge) je ugrožena zbog toga što naseljava male dubine pa je time često pod direktnim uticajem čovjeka zbog izgradnje infrastrukture na obali ili zbog izlivanja otpadnih voda”, navela je dr Mačić.

Upozorila je i da bi svi radovi u blizini te lokaciji morali biti izvedeni pažljivo jer ova alga nalazi veoma blizu obale.

Prema istim zakonskim dokumentima je zaštićen i morski krastavac (Holothuria tubulosa) koji je takođe konstatovan na ovoj lokaciji.

“Detaljnijim istraživanjem predmetne lokacije moguće je da bi se utvrdilo prisustvo još nekih zaštićenihvrsta, ali svakako i sada se može konstatovati da je ovo jedna od rijetkih lokacija u hercegnovskoj opštini koja još uvijek nije u većoj mjeri degradirana (nasuta ili izbetonirana) te bi trebalo da tako i ostane”, poručila je dr Mačić.