Među zakonima i strategijama čijim izmjenama treba da se vrati povjerenje u pravosuđe i time ispune obaveze iz pregovaračkog poglavlja 23, spada i unapređenje besplatne pravne pomoći čija je svrha pomoć najsiromašnijim građanima pred sudovima. Iako ta mogućnost postoji već skoro tri pune godine, izvještaji sudova i NVO pokazuju da se ona malo koristi. Uglavnom zbog neznanja onih koji imaju prava na nju. Medijima tematika nije atraktivna, letke rijetko ko čita, a kancelarije koje postoje pri osnovnim sudovima su uglavnom jedva vidljive.
Zbog svega toga, ali i pravnih praznina Vlada je na posljednoj sjednici usvojila Predlog izmjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, koji preciznije određuje nivo imovine koja dozvoljava građanima oslobađanje sudskih troškova. S obzirom na to da su ove godine uvedeni i javni izvršitelji, mogućnost korišćenja besplatne pravne pomoći odnosiće se i na njihove usluge.
Pomoć u pisanju tužbi, izjava i zahtjeva po zakonu imaju građani koji nemaju imovinu, a njihov mjesečni prihod ne prelazi 30 odsto prosječne zarade u državi. Do sada je opis njihove imovine bio uopšten, dok je novim propisom preciziran od toga koliki stan smiju da imaju članovi njegove porodice, pa do kvadrature zemljišta i hartija od vrijednosti. Navodi se i da besplatnu pomoć imaju oni čija vrijednost ne premašuje četiri prosječne zarade, umjesto dvije kao što je to u važećem zakonu.
Na tu vrstu pomoći građani mogu računati i kod advokata, čiji spiskovi postoje u sudskim kancelarijama. Do sada je to bilo ograničeno teritorijom suda, dok će izmjenama zakona advokati van opštine u kojoj su registrovani moći da zastupaju klijente.
Za pružanje besplatne pravne pomoći advokati će novac dobiti iz sudskog budžeta i to 50 odsto naknade za rad utvrđene Advokatskom tarifom, kao i refundiranje nužnih troškova. Kada imaju posla sa javnim izvršiteljima, koji su preuzeli nadležnost izvršnih sudija, slabije imućni građani imaju mogućnost besplatne pomoći za sastavljanje predloga i plaćanje predujma troškova izvršitelju, predviđaju izmjene zakona.
Iako je ovaj propis usvojen 2011, a počeo je da važi u januaru naredne godine prema istraživanju dvije NVO - CEDEM i Građanska alijansa, u prvoj godini primjene građani su podnijeli 428 zahtjeva za odobravanje besplatne pravne pomoći a odobrena je u 304 slučaja. Izvještaj o radu sudova u 2013. pokazuje da je podnijeto 564 zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć, od kojih je odobreno 464. Sudovima su se za zastupanje pred sudovm, uglavnom u parničnim postupcima, obraćali najviše Podgoričani.
Pomoć ne važi kada je u pitanju upravni postupak
Besplatnu pravnu pomoć ne koriste dovoljno građani u postupcima diskriminacije i nasilja u porodici, odnosno porodičnoj zajednici.
Takođe, ona je i dalje nije dostupna u svim postupcima u kojima se odlučuje o pravima i na zakonu zasnovanim interesima građana, poput upravnog postupka za koji se vezuje najveći broj slučajeva kršenja prava. Iako je Akcija za ljudska prava u javnoj raspravi sugerisala uvođenje te mogućnosti u zakon, Ministarstvo pravde je to odbilo.
Bonus video:
