Budvani mole da se Stari grad očuva: Zar vam nije bilo dosta? - Vijesti.me
U otvorenom pismu

Budvani mole da se Stari grad očuva: Zar vam nije bilo dosta?

Pozivajući se na projekat koji je nađen prije 25 godina, nakon zemljotresa, nije validan odgovor, jer i tada je plivački bazen na šipovima bio improvizacija...

Budva marina
Budva marina (Foto: Arhiva \"Vijesti\")

Mjesna zajednica Stari grad uputila je otvoreno pismo direktoru “Morskog dobra“ Rajku L. Baroviću u kome ga upozorava da je rekonstrukcija glavnog gradskog parka i šetališta dovela u pitanje spomeničke vrijednosti Starog grada.

“Bili smo iznenađeni da se lanterna (lukobran) izvodi bez građevinske dozvole, bez glavnog projekta i bez nadzorne službe. Suvišno je podsjećati na Zakon o izgradnji objekata, ne samo iz formalnih razloga, nego zato što se radi o infrastrukturnom objektu koji se radi jednom u 150 godina i koji podrazumijeva visok stepen strukovnih složenosti.

Pozivajući se na projekat koji je nađen prije 25 godina, nakon zemljotresa, nije validan odgovor, jer i tada je plivački bazen na šipovima bio improvizacija, koja, evo danas, očigledno ne služi svrsi.

Želimo da ukažemo i na probleme porasta - budvanske luke, jer danas, ovakva kakva je, u velikim je konfliktima”, piše u pismu koje su potpisale predsjednica i sekretarka savjeta MZ Božena Jelušić i Darinka-Daja Ljubiša.

Kako ističu, u projektnom zadatku sekundarno se planira nasipanje i proširenje kopnenog dijela porata.

“Međutim, konflikti ostaju nedefinisani, nejasna lanterna, plivački bazen koji se ne koristi, van plana izgrađen objekat na vrhu porata, kvalitetna a neupotrebljiva zgrada kapetanije građena za potrebe luke 1937.

Policija, carina, uprava luke nemaju svoj prostor, a organi su države. Novoadaptirani restoran ‘Pizana‘, koji je na volšeban način izašao iz kompetencija ‘Morskog dobra‘, iskače iz svih prostornih, stilskih i estetskih normi.

Ne treba zaboraviti da je Stari grad registrovani spomenik kulture i da su porat i lanterna dio spomeničkih vrijednosti i dio kulturnog pejzaža, kao i cijela kontakt zona, i da sa takvim pravnim statusom podliježu kontroli komisija EU”, upozoravaju u toj Mjesnoj zajednici.

Pratiti strategiju pomorskog saobraćaja

Iz te Mjesne zajednice upozoravaju i da se ne može nasipati zapadna strana porata, a da se ne zna šta će se desiti na istočnoj strani.

“Smatramo da se budvanski porat mora izdefinisati sa strategijom pomorskog saobraćaja Crne Gore. Ko ima pravo da se odrekne kruzera i 1.000 do 2.000 gostiju koji ostaju jedan ili više dana i pokreću promet čitavoga grada.

I austrougarska i engleska mornarica sa desetinama vojnih brodova su se uvijek ‘armižale ispod Školja‘, o čemu postoje fotografije. U pitanju je osnovna funkcija luke - promet, transport, komunikacija, koja je razvijala gradove Mediterana, a ne privezište od kojeg samo vlasnik ima korist, može se reći ekonomski neadekvatnu”, smatraju u toj MZ.

Naša obala inače tone, a važi pravilo da, kada talas udara u neku barijeru, povlači pijesa

Oni ističu da je vjekovni pojam Brijeg od Budve (Ričardova glava), koji je uspostavljao i vizuelnu i psihološku i estetsku komunikaciju sa pučinom i horizontom i imao svoju i filozofsku poruku sada blokiran nekim neprimjerenim i neadekvatnim bambusima iz potpuno tuđe kulture, a cilj je istaći crnogorske i mediteranske autentične vrijednosti.

“Turista koji je prvi put u Budvi ne može ni da pretpostavi da se iza tih taraba nalaze plaža i more. Zašto se ovako radi i u čijem je to interesu? Takođe, raspisujete projektni zadatak za uređenje Lungo mare. Sasvim je dovoljno iskustva i posmatranja da od kada je napravljen zidić na Lungo mare prije 20 godina. Slovenska plaža se smanjuje. Isti slučaj je u Pržnom.

“Najozbiljnije vam zamjeramo što nijeste vršili potrebna i uobičajena anketiranja neophodna u planiranju bilo kog prostora”

Naša obala inače tone, a važi pravilo da, kada talas udara u neku barijeru, povlači pijesak. Plaža je geomorfološki organizam i mora imati punu morfološku slobodu. Zato treba razmisliti o ukidanju šetališne staze na Slovenskoj plaži i na Jazu. U našoj mjesnoj zajednici ima puno ljudi koji žive s morem i od mora. Imamo i stručnih kadrova”, piše u pismu.

Kada su u pitanju park i zelenilo, dodaju, mora se voditi računa ne samo o dekorativnosti i zimzelenom drveću, već prevashodno o prostornom identitetu, a posebno o indeksu proizvodnje kiseonika.

“Najozbiljnije vam zamjeramo što nijeste vršili potrebna i uobičajena anketiranja neophodna u planiranju bilo kog prostora”, zaključuje se u pismu Mjesne zajednice Stari grad.

Kapije i stražari okupirali porat

U Mjesnoj zajednici smatraju da „se ne može prihvatiti to kako danas porat (gradska marina) funkcioniše, jer za grad nije dobro”.

“Porat je, prije svega, javno dobro, a nepristupačan je, čak zabranjen građanima i turistima. Kapije i stražari potpuno otuđuju najljepši dio svakog primorskog grada od turiste, agencija i građana.

Školjera i sjeverni gat nijesu nikada bile samo vez za barku. One su istovremeno bile promenade nad morem, najpotrebnije i najatraktivnije djeci i turistima. Sjetite se rive u Tivtu, Splitu, Korčuli... Budva je ovakvom politikom izgubila i vizuelni i obalski kontakt sa morem”, ističu u saopštenju.