Najniža novembarska zarada u zdravstvu prošle godine bila je 531 euro, a primio je ljekar koji je na specijalizaciji.
Najveća plata od 2.320 eura isplaćena je ljekaru Kliničkog centra (KC), rekao je “Vijestima” direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Sead Čirgić, ne navodeći imena zdravstvenih radnika.
Prema podacima Fonda, prosječna zarada ljekara u domovima zdravlja i Zavodu za hitnu medicinsku pomoć bila je 853,60 eura, dok su doktori bolnica i Zavodu za transfuziju krvi u prosjeku dobili 1.089 eura. Prosjek na nivou zdravstvenog sistema, kako kaže Čirgić, iznosi 987,72 eura.
"Napominjemo da su u cjelokupnom zdravstvenom sistemu, za novembar 2017.godine, 134 zaposlena ostvarila zaradu preko 1.500, dok je za 693 zaposlena isplaćena zarada preko 1.000 eura", kazao je Čirgić.
Sindikat doktora medicine Crne Gore, na čijem je čelu Milena Popović Samardžić objavio je nedavno spisak zarada direktora javnih zdravstvenih ustanova.
Najveću platu prima direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša i to 3.346, a najmanju direktorica Specijalne bolnice za plućne bolesti Brezovik, Gordana Reljić 880 eura.
SDM je ranije saopštio da prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije, direktori javnih zdravstvenih ustanova imaju najveće zarade u javnom zdravstvu, mnogo veće nego ljekari specijalisti, koji su nosioci posla.
Čirgić je “Vijestima” odgovorio da se obračun zarada direktora vrši po koeficijentima utvrđenim Granskim kolektivnim ugovorom za zdravstvenu djelatnost, koji su potpisali ministarstva finansija, zdravlja i dva reprezentativna sindikata.
Koeficijenti za direktore domova zdravlja iznose 13, za opšte, specijalne bolnice, zavoda za hitnu medicinsku pomoć i transfuziju krvi 15, direktora KC 22. Sa druge strane, najveći koeficijent po Granskom kolektivnom ugovoru za ljekara odnosi se na subspecijaliste i iznosi 11.
„U zarade ne samo direktora nego i svih zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama, pored zarade za redovni rad, uključene su i naknade po osnovu naučnog i stručnog zvanja, prekovremeni rad, dežurstva, pripravnost, dopunski rad, naknada za rad u konzilijumu i drugo, što utiče na iznos ukupne zarade direktora zdravstvenih ustanova.
Kako u mjesecu za koji su dati podaci o zaradama (novembar 2017. godine) nije bilo prazničnog rada, to ukazuje da bi prosjek na godišnjem nivou bio veći, s obzirom da se naknada za rad za vrijeme državnih i vjerskih praznika uvećava 150 odsto”, istakao je Čirgić.
Na pitanje kakav je uticaj direktora zdravstvenih ustanova na prosjek zarada u zdravstvu, Čirgić je odgovorio da je zanemarljiv.
“Prosječna zarada ljekara je 987,22 eura, dok je prosjek zarada bez obuhvaćenih zarada direktora koji su ljekari 980,69, iz čega se vidi da zarade direktora povećavaju prosjek za 7,03 ili 0,72 odsto”, rekao je Čirgić.
Direktor FZO “Vijestima” je odgovorio da ta ustanova nema pouzdane i uporedive podatke o zaradama ljekara u odnosu na zemlje u okruženju.“Vijesti” su u više navrata tražile, ali nijesu dobile, informacije o zaradama u regionu.
Tražiti rješenja za veće zarade
Čirgić je klazao da u FZO smatraju da i dalje treba tražiti rješenja za povećanje zarada zdravstvenih radnika, jer se radi o sistemu na kojem je veliko opterećenje i velika odgovornost za obavljeni posao pri čemu se posebno treba obratiti pažnja i na srednji medicinski kadar.
On je rekao da će FZO, planiranim izmjenama načina plaćanja zdravstvenih usluga, da utiče na stvaranje uslova kako bi zdravstvene usluge dobile veću nezavisnost u raspodjeli novca dobijenog od te ustanove. Na taj način, kaže
Ćirgić, menadžmentu zdravstvene ustanove bi se omogućilo da adekvatno vrednuje rad zaposlenih.
Bonus video:
