Gojazniji u selu nego u gradu - Vijesti.me
GLOBALNO ISTRAŽIVANJE

Gojazniji u selu nego u gradu

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Shutterstock)

Od 1985. do 2017. godine tjelesna težina osoba se povećala za oko šest kilograma, odnosno indeks tjelesne mase porastao je u prosjeku za dva kg/m2 kod žena i 2,2 kg/m2 kod muškaraca na globalnom nivou. To je pokazalo istraživanje koje je sprovelo hiljadu istraživača širom svijeta, okupljenih oko Imperijal koledža iz Londona, među kojima su bili i profesori sa nikšićkog Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje, prof. dr Duško Bjelica i prof. dr Stevo Popović. Istraživanjem, kojim su analizirani podaci o visini i težini, obuhvaćeno je više od 112 miliona odraslih osoba u urbanim i ruralnim područjima u preko 200 zemalja

„Više od polovine globalnog porasta u periodu od 33 godine predstavlja rezultat povećanja indeksa tjelesne mase u ruralnim područjima. U nekim zemljama sa niskim i srednjim dohotkom, ruralna područja bila su odgovorna za više od 80 odsto povećanja“, istakao je Popović.

Istraživački tim je otkrio da se od 1985. godine prosječni indeks tjelesne mase u ruralnim područjima povećao za 2,1 kg/m2 i kod žena i kod muškaraca, dok je u gradovima porast iznosio 1,3 kg/m2 kod žena i 1,6 kg/m2 kod muškaraca. U 1985. godini muškarci i žene u urbanim sredinama, u više od tri četvrtine zemalja, imali su veći indeks tjelesne mase nego njihovi ruralni sunarodnici.

„U našoj studiji utvrđene su značajne razlike između zemalja visokog, srednjeg i niskog dohotka. U zemljama sa visokim dohotkom indeks tjelesne mase generalno je veći u ruralnim oblastima, posebno za žene”, kazao je Popović.

Kao razlog autori ističu uslove života u ruralnim područjima: niži prihodi i obrazovanje, ograničena dostupnost, viša cijena zdrave hrane, manjak slobodnih i sportskih sadržaja.

“Diskusije o javnom zdravlju su imale tendenciju da se više fokusiraju na negativne aspekte života u gradovima, međutim, gradovi pružaju obilje mogućnosti za bolju ishranu, veću fizičku aktivnost i rekreaciju, kao i sveukupno poboljšano zdravlje, te rješavanje problema gojaznosti od sada moramo tražiti i u ruralnim područjima”, kazao je Bjelica.

U zemljama sa niskim i srednjim dohotkom, u ruralnim oblastima, primijećen je rast prihoda, bolja infrastruktura, razvitak mehanizacije u poljoprivredi i povećanje upotrebe putničkih automobila, što je dovelo do brojnih zdravstvenih koristi, ali i do manje potrošnje energije, kao i značajnijeg izdvajanja sredstava za hranu, koja je, često bila slabijeg kvaliteta, budući da nisu postojali dovoljno dobri propisi.

„Svi ovi faktori doprinose bržem povećanju indeksa tjelesne mase u ruralnim područjima Kako zemlje postaju bogatije, izazov za ruralno stanovništvo mijenja se od dovoljnog da se zadovolji potreba za glađu, do hrane koja je adekvatnog kvaliteta“, naglašava Bjelica.

Izuzetak od globalnog trenda, ističe Bjelica, bila je podsaharska Afrika gdje su žene u gradovima brže dobijale na težini. Odgovor vjerovatno leži, smatraju autori, u poslovima sa nižim nivoima potrošnje energije (kao što je kancelarijski posao), gdje je manja potrebe za fizičkim kućnim poslovima, te u kraćem putu od kuće do posla i većem pristupu prerađenim namirnicama.

"Rezultati ove globalne studije poništavaju opšte prihvaćenu percepciju o životu u urbanoj sredini i stanovnicima urbane sredine kao glavnom uzroku globalnog porasta gojaznosti. To daje novi povod za razmišljanje i pristup ovom globalnom zdravstvenom problemu", istakao je Bjelica.

Naučni rad pod naslovom „Porast indeksa tjelesne mase u ruralnim područjima glavni je pokretač globalne epidemije gojaznosti kod odraslih“ (Rising rural body-mass index is the main driver of the global obesity epidemic in adults) objavljen je u jednom od najprestižnijih svjetskih naučnih časopisa „Nature“.