Ministarka nauke, Sanja Damjanović, Foto: Boris Pejović

Institut za kancer terapiju na Ćemovskom polju?

Ćemovsko polje je dovoljno prostrano i slobodno, blizu aerodroma i dobro povezano putevima Ako ne kod nas, ovaj projekat će se realizovati negdje u Evropi a mi ćemo propustiti šansu Već postoji lobiranje baltičkih zemalja Krajnji cilj jednog ovakvog instituta je liječenje pacijenata. I zato, ako onkolozi ne žele ovakav institut, onda to nema smisla Onkolozi iz regiona pokazuju interesovanje
13257 pregleda 36 komentar(a)
Ministarka nauke, Sanja Damjanović, Foto: Boris Pejović
Ministarka nauke, Sanja Damjanović, Foto: Boris Pejović

Do početka sljedeće godine znaće se koja će zemlja biti dom međunarodnog instituta na kojem bi se primjenjivala najuspješnija kancer terapija, a crnogorske vlasti razmišljaju da za tu priliku kandiduju podgoričko Ćemovsko polje, kazala je ministarka nauke Sanja Damjanović.

Ministarka je u intervjuu „Vijestima“ govorila i o značaju naučne diplomatije, naučne dijaspore, Strategije pametne specijalizacije i Međunarodnog instituta za održive tehnologije (SEEIIST).

Nedavno ste podijelili stipendije mladim istraživačima, čime je Crna Gora bliže postizanju, kako ste kazali, kritične mase ove godine od 50-ak mladih naučnika. Šta očekujete da Crna Gora dobije od toga?

Ključan element istraživanja su mladi ljudi. Profesori koji nemaju doktorande ne mogu da imaju intenzivna istraživanja. Ono što smo mi htjeli jeste da osnažimo istraživački kapacitet na univerzitetima a najbolji način da se to ostvari je da postoji značajan broj doktoranada. Broj od 50 je veliki za Crnu Goru.

U CERN-u, jednom od najvećih centara izvrsnosti u svijetu, od 13.000 korisnika njih 3.000 su doktorandi. To nije slučajno. Niko ne može da radi s takvom predanošću kao mladi ljudi. Svaki profesor je uskraćen, po mom mišljenju, ako nema mlade ljude i ne može biti produktivan ako nema mladu snagu. To je zapravo bio naš cilj. Ponudili smo im atraktivne uslove za rad kako bi ostali u zemlji da ostvare svoje ambicije za profesionalnim usavršavanjem. Mislim da smo zadržali na ovaj način najbolje, one koji bi vrlo vjerovatno napustili Crnu Goru. Njihovi uslovi zadovoljavaju standard EU, možda su i bolji.

Ono što smo takođe željeli jeste da oni nose znak naših univerziteta ali da ne budu sve vrijeme u Crnoj Gori. Željeli smo da im omogućimo mobilnost kako bi se povezali sa jakim evropskim institucijama, tako da za tu svrhu i troškove istraživanja imaju na raspolaganju 10.000 eura godišnje, uz mjesečne stipendije od 700 eura. To je više od srednje plate u Crnoj Gori. Znam da će njihov doprinos biti ključan.

Da li imate neki savjet za njih?

Mislim da im ne treba nikakav moj savjet. Ubijeđena sam da oni rade maksimalno efikasno, imaju dobar plan rada koji je ovjeren kroz međunarodnu naučnu evaluaciju, i to je dovoljno.

Damjanović
Damjanović(Foto: Boris Pejović)

Dosta se govori i o naučnoj dijaspori. Pozivali ste ih da iznesu predloge i sugestije kako bi zajedničkim snagama Crnu Goru približili svjetskim naučnim zbivanjima. Da li imamo konkretnih rezultata u saradnji sa njima? Ako da, na kojim poljima?

Zaista smo ponosni na činjenicu da u našoj naučnoj mreži trenutno imamo 285 članova dijapsore. Mi sa njima sarađujemo od samog početka; vrlo često ih kontaktiramo i uključujemo i pomažu nam, na primjer, sa projektima iz EU programa za istraživanje i inovacije, “Horizont 2020”, tako što našim timovima omogućavaju povezivanje sa jakim evropskim konzorcijumima pa tako i uključenje u uspješne projekte.

Većina “Horizont 2020” projekata u Crnoj Gori je ostvarena uz saradnju naše naučne zajednice sa dijasporom. Vrlo često ih uključujemo i kao evaluatore za nacionalne konkurse. Nedavno smo uveli novi instrument - “gostujući predavači”putem kojeg istaknuti profesori iz naše dijapsore imaju prilike da održe predavanja našim studentima, ali i profesorima i istraživačima ovdje. Saradnja sa dijasporom je zaista intenzivna.

Doskorašnji evropski komesar za nauku Karlos Moedas lično je pohvalio Vašu viziju i odlučnost. Čini mi se da ste jedini od zvaničnika koji su dobijali pohvale ove vrste. Koliko Vam one znače?

Veoma mnogo mi je značila podrška komesara Moedasa sa kojim sam imala priliku pet puta lično da se sretnem i razgovaram. Njegova podrška, posebno za projekat SEEIIST je bila ključna i konkretna - zahvaljujući njemu projekat je dobio podršku brojnih institucija, ali i novčana sredstva od milion eura.

Ponosna sam što sam napravila jaku vezu i što promovišemo Crnu Goru na međunarodnoj sceni; veoma je važna vidiljivnost našeg Ministarstva i Crne Gore na međunarodnoj sceni kroz instrumente koje realizujemo, jer to su instrumenti koji su u svojoj suštini međunarodni - SEEIIST, Strategija pametne specijalizacije…

Mislim da cijela državna uprava, ali i akademska i poslovna zajednica treba na taj način da razmišljaju i rade jer ćemo uskoro biti još otvoreniji, kao zemlja članica EU. Ja uvijek kažem - jedna noga treba da bude u Crnoj Gori, a druga van.

Damjanović
Damjanović(Foto: Boris Pejović)

Do kraja ove ili početkom sljedeće treba da bude donijeta odluka u kojoj zemlji će biti smješten institut, pretpostavljam da ste već o tome morali da razmišljate. Koje su to lokacije koje mi možemo da ponudimo i kolike su naše šanse za dobijanje tog sjedišta?

Trenutno se formira ekspertska komisija koja će uraditi izvještaj u kome će biti jasno definisani uslovi koje zemlja mora da obezbijedi da bi mogla da bude kandidat za lokaciju. Za Crnu Goru, najvjerovatnije da će to morati da bude Podgorica, jer je blizina klinike, univerziteta i aerodroma bitna. Iz uprave Glavnog grada predložili su Ćemovsko polje koje je dovoljno prostrano i slobodno, blizu aerodroma i dobro povezano putevima.

Činjenica je da se u blizini te lokacije trenutno nalaze ekološke crne tačke, mislim na bazene crvenog mulja, ali Vlada već sad ulazi u projekat gdje će one biti sanirane na ekološki način. Sad je potrebno osmisliti marketinšku kampanju, kreirati modele kako bi institut i čitava zona oko njega izgledao u budućnosti. Velika je konkurencija. Kakve su šanse Crne Gore? - Velike ako se dobro priremimo i zato je potrebno da u ovom trenutku timski i posvećeno djelujemo.

Da li imate neophodnu podršku sa vrha? Odnosno da li je potrebna jača podrška sa vrha da bi se Crna Gora bolje pozicionirala među kandidatima za SEEIIST?

Pošto je institut krupan infrastrukuturni projekat, on ima definisan vremenski okvir i jasno definisane faze. Prva je bio koncept i to smo uradili sa budžetom od nula eura jer smo dobili pro-bono rad najvećih eskperata. Ušli smo u drugu fazu, u koju smo opet ušli sa minimalnom potrošnjom našeg budžeta, samo za organizaciju konferencije.

Dobili smo prva bespovratna sredstva - milion eura od Evropske komisije, i sad smo aplicirali za dodatna tri miliona, koja su nam potrebna da završimo ovu fazu. Ovo je investicija od 200 miliona eura. Imamo jasnu podršku predsjednika Vlade ali nam je potrebna jača podrška i od strane naučne zajednice, da se više zainteresuju, da vide buduće prilike i da se za njih pripremaju.

Dobijamo prva sredstva za izgradnju ljudskih kapaciteta, ali vidimo da postoji dosta pasivnosti kada su u pitanju naši univerziteti. Kao da se čeka da li će to stvarno biti u Crnoj Gori da bi se nešto preduzelo. Međutim, naša samoinicijativa i što više odrađenih pripremnih poslova će biti jedan od ključnih faktora prednosti u izboru lokacije. Imamo podršku od Kliničkog centra - onkolozi ne samo u Crnoj Gori nego u čitavom regionu pokazuju interesovanje za projekat, učestvuju na konferencijama, već objavljuju povezane naučne radove, što je za svaku pohvalu.

O projektu treba da se priča što više i na raznim adresama. To je pogotovo važno sada kada imamo novu Evropsku komisiju, jer je SEEIIST, uz Strategiju pametne specijalizacije, ono što je motor za ulazak u EU. Mi smo u stvari pokrenuli evropski proejkat. Zašto evropski? Jer ovakvih instituta ima samo 12 u svijetu, od kojih su četiri u Evropi i šest u Japanu. Evropa je izgubila liderstvo u razvoju hadronske terapije, zato što je njihova mašina stara 20 godina a Japan je u međuvremenu jako puno radio na daljem razvoju.

Mi smo kroz ovu inicijativu za naš region, probudili Evropu. Nama CERN sad radi tehnološku nadogradnju postojećih mašina i zato je 18 evropskih institucija stalo uz nas i radilo na prijavi novog projekta iz EU fondova (“Horizont 2020”) u vrijednosti od tri miliona eura. U jakim smo naučnim rukama. Sada je pitanje da li ćemo mi u našem regionu zadržati političku podršku i istrajati da dobijemo institut u našem regionu. To je najveći izazov.

Damjanović
Damjanović(Foto: Boris Pejović)

Da li smatrate da uopšte postoji šansa da nemate političku podršku za jedan ovakav projekat? Mislim da je ovo projekat oko koga bi se svi složili?

Upravo je u ovom momentu ključan značaj naučne diplomatije. Ako je SESAME, sličan tip projekta, uspio da pridobije podršku devet zemalja Bliskog istoka različitih političkih sistema i religija, onda vjerujem da će i ovaj region stati uz SEEIIST projekat. Mi imamo potencijalno 10 kandidata za članstvo među osnivačima, od Slovenije do Grčke.

Kada uskoro uđemo u fazu gdje ćemo da lansiramo SEEIIST na jedinstvenu listu infrastrukturnih naučnih projekata Evrope, tada će biti potrebna podrška najmanje tri zemlje, ali uz garanciju od 25 odsto investicije iz samih zemalja članica. Mi ćemo pokušati da to uradimo u maju 2020. To je već izazovno, jer je kratak rok. Tada ćemo jasno vidjeti koja je od zemalja zaista zainteresovana. Ako ne kod nas, ovaj projekat će se realizovati negdje u Evropi a mi ćemo propustiti šansu. Već postoji lobiranje baltičkih zemalja za njega.

Ko su nam glavni konkurenti što se tiče regiona?

Bugarska je veoma zainteresovana i, čini mi se, Slovenija. Sjeverna Makedonija je takođe pokazivala interesovanje, ali uskoro će, kao što sam rekla, to biti sasvim očigledno.

Pomenuli ste podršku Kliničkog centra, odnosno direktora Jevta Erakovića koja se tiče potpisivanja deklaracije od strane onkologa. Da li ste uspjeli u tome?

Već smo dobili ovu podršku, što je od ključne važnosti jer krajnji cilj jednog ovakvog instituta je liječenje pacijenata. I zato, ako onkolozi ne žele ovakav institut, onda to nema smisla.

Već sam pomenula da onkolozi iz regiona pokazuju interesovanje. Deklaraciju su potpisale i Makedonija, Albanija, Kosovo, BiH. Najvjerovatnije sad u januaru i Slovenija. To je jako bitno, jer uz takav potpis SEEIIST dobija na težini. Tada možemo da idemo prema Evropskoj komisiji i kažemo da naši onkolozi projekat smatraju bitnim i da su mu posvećeni.

Podrška od strane medicinske zajednice je zaista bila jedna lijepa incijativa i veoma smo zahvalni Kliničkom centru, na čelu sa dr Erakovićem i dr Vladimirom Todorovićem, direktorom Onkološke klinike.

Damjanović
Damjanović(Foto: Boris Pejović)

Posebno ponosna na Strategiju pametnih specijalizacija

Za dosadašnje tri godine mandata, na šta ste najviše ponosni?

Posebno sam ponosna na činjenicu da je Crna Gora prva zemlja van Evropske unije koja je usvojila Strategiju pametne specijalizacije (S3). Nedavno smo dobili i zeleno svjetlo direktno od Evropske komisije i novog komesara za proširenje. Možda u ovom trenutku nismo ni svjesni koliko nam to znači. Zbog čega je ona značajna? Zato što je ova strategija preduslov za buduće korišćenje strukturnih fondova i najefikasniji način da se podstakne konkurentnost.

Takođe, sam proces pridruživanja EU dobija jedan novi karakter. Ono na čemu EU sada insistira jeste da zemlje kandidati moraju da pokažu da imaju plan kako da doprinesu evropskoj konkurentnosti. Moraju da ukažu da su u stanju da politike EU sporovode na isti način kao i članice, a da politike ne budu samo na papiru već da se realizuju kroz konkretne političke poteze i projekte.

Mi sada kroz Strategiju pokazujemo EU da smo sposobni da učestvujemo u tom dijalogu. Ovim putem smo mapirali naše ekonomske, inovacione i naučne potencijle i trasirali smo put kojim Crna Gora treba da ide ako želimo da budemo konkurentni na evropskom nivou i da doprinesemo globalnoj evropskoj konkurentnosti, ali i rješavanju društvenih izazova. Šta su kod nas ti putevi?– održiva proizvodnja energije, održiva poljoprivreda i zdravstveni turizam – osnaženi kroz digitalnu transformaciju i intenzivnu primjenu informaciono-komunikacionih tehnologija.

Sa druge strane, radili smo na jačanju inovacionog ekosistema u Crnoj Gori. Na početku mog mandata, 2017, bila sam pomalo obeshrabrena jer taj inovativni potencijal nije bio vidljiv – da li mi uopšte imamo inovativne kompanije u Crnoj Gori ili ne. Međutim, danas u našem registru imamo oko 80 inovativnih organizacija od čega su 70 preduzeća koja su veoma aktivna u prijavljivanju na naše konkurse i nude dosta kvalitetne ideje, što pokazuje da taj potencijal postoji. Mnogi elementi su nedostajali za postojanje funkcionalnog inovacionog sistema.

Međutim, i manje zemlje od Crne Gore – primjeri su Malta ili Luskemburg, imaju izuzetne rezultate u ovoj oblasti, tako da nismo obeshrabreni jer znamo da i Crna Gora može do ovog cilja. Cijela ekonomija u Evropi i globalno se mijenja, inovacije postaju sve važniji faktor ekonomskog razvoja, tako da i mi moramo uhvatiti korak sa tim tendencijama kako bi naša ekonomija bila globalno konkurentna.

Ono što me posebno raduje je činjenica da smo za ovo kratko vrijeme, od samo dvije godine, uspjeli da zaposlimo 120 visokokvalifikovanih ljudi, mahom inženjera i programera, od kojih su 36 doktorandi.

Damjanović
Damjanović(Foto: Boris Pejović)

Šta nas očekuje kroz primjenu Strategije?

Već smo ušli u implementaciju strategije i nekoliko krupnih projekata koje smo podržali, kao što su dva nova centra izvrsnosti, koji vode ka ostvarenju važnih strateških ciljeva u oblasti poljoprivrede i zdravstvenog turizma.

Određene krupne investicije, npr. u oblasti energetike kao što je podvodni energetski kabl ili nova zelena energetska postrojenja (najveća solarna elektrana u regionu, nove vjetroelektrane, hidroelektrane) predstavljaju ogroman potencijal za dalju nadgradnju, usavršavanje i razvoj novih tehnologija za upravljanje energetskim sistemima, prenos, skladištenje – i već se realizuje nekoliko naučnoistraživačkih, razvojnih ili inovativnih projekata iz programa “Horizont 2020” ili nacionalnih sredstava koji sjutra mogu da značajno doprinesu našem pozicioniraju kao regionalnog čvorišta zelene energije.

Kroz rad novoformiranog Savjeta za inovacije i pametnu specijalizaciju u narednom periodu ćemo raditi na definisanju novih krupnih strateških projekata koji će predstavljati iskorake za konkurentnost Crne Gore.

Jedrila sam 100 dana godišnje, po svim uslovima

Što radi Sanja Damjanović kada nije na poslu, kada ne predstavlja Ministrarstvo nauke i Crnu Goru?

O privatnom životu ne želim i ne volim da pričam. Moj privatni život se u potpunosti uklopio sa poslovnim, što ne znači da samo radim. Volim sport i aktivni odmor. Manje sad kada sam u Crnoj Gori, ali više kada sam bila u CERN-u.

Najdraži hobi mi je jedrenje. Ono što obožavam su ekstremni uslovi. Jedrila sam 100 dana godišnje, po svim uslovima – bilo da je to snijeg ili temperatura vode od dva stepena. Volim veliku brzinu i sportske automobile.

Često pominjete CERN. Nedostaje li Vam?

Svakog mjeseca sam u CERN-u bar nedjelju dana, ali ne zato što se bavim istraživanjima. Voljela bih da se bavim istraživanjima, ali za to više nemam vremena. Upravo se svi ovi strateški koraci, koji su tiču SEEIIST-a, dešavaju u CERN-u.

Bonus video: