Kolašinci u korijenu lincure vide šansu - Vijesti.me
RASAD SPREMAN ZA UZGOJ NA PRVOJ PLANTAŽI

Kolašinci u korijenu lincure vide šansu

Sjeme lincure prikupljeno je u prirodnim staništima, uz dozvolu Agencije za zaštitu prirode, kaže Mikan Medenica

Mikan Medenica
Mikan Medenica (Foto: Dragana Šćepanović)

Rasad lincure koji je prvi put u Crnoj Gori uzgajan nadomak Kolašina na jesen će biti spreman za presađivanje na parcelu za plantažni uzgoj.

Projekat od novembra 2014. godine realizuje nevladina organizacija Natura, preko UNDP-a i Centra za održivi razvoj, a uz finansijsku podršku Svjetskog fonda za zaštitu prirode.

Sjeme lincure, kako kaže direktor Nature Mikan Medenica, prikupljeno je u prirodnim staništima, uz dozvolu Agencije za zaštitu prirode.

“Sve ovo se radi u okviru aktivnost za uspostavljanje Regionalnog parka Komovi. Određenu količinu rasada vratićemo u prirodu, jer se biljka uništava iskopavanjem, iako je rijetka i zaštićena. Htjeli smo da pokažemo kako postoji i mogućnost plantažnog gajenja, ali i da zaštitimo lincuru u prirodnim staništima. Pored toga, plantažno gajenje je i siguran i dobar način da  Kolašinci  zarade”, kazao je Medenica “Vijestima“.

On je rekao da su sarađivali i sa Biotehničkim fakultetom i Botaničkom baštom i da su im veliku stručnu pomoć pružili prof. dr Miodrag Jovančević i drJasmina Balijagić.

Lincura nije slučajno prva ljekovita biljka koja će se u Kolašinu plantažno gajiti.

Medenica podsjeća da su ljekovita svojstva biljke bila poznata još prije nove ere.

Tržiše za lincuru, tvrdi, je veliko.

“Smatra se da naziv Genciana potiče od imena ilirskog vladara Gentiusa koji je još u II vijeku prije nove ere ukazao na njenu ljekovitost. Lincura je veoma cijenjena u narodu ali zbog toga i prekomjerno korišćena i dovedena do same granice istrebljenja. U farmaciji korijen lincure se koristi za proizvodnju različitih preparata: tečni ekstrakti, tinkture, ljekovita vina i drugo. Najveće količine korijena lincure ipak se koriste u proizvodnji alkoholnih napitaka”, pojasnili su iz Nature.

 Prinos sa hektara do 10 tona ljekovitog korijenja, kasnije i više

Kolašinska opština, prema ocjenama stručnjaka, ima odlične uslove za gajenje lincure, koja uspijeva i iznad 1.000 metara nadmorske visine.

Iskustva uzgajivača u okruženju svjedoče da se na hektaru zemljišta gaji i do 100.000 biljaka, uz  prinos  svježeg korijena od 24 do 40 tona.

Nakon sušenja, prema iskustvima prozvođača, ostane od 6 do 10 tona po hektaru.

Taj  prinos  se odnosi na biljke stare pet godina, a u šestoj godini može biti i do 30 odsto veći, a u sedmoj čak i do 70 procenata.