Legalizacija objekata stala jer nema planova

Novi problem za vlasnike bespravno izgrađenih objekata u pojedinim podgoričkim naseljima
9105 pregleda 7 komentar(a)
Podgorica (ilustracija), Foto: Savo Prelević
Podgorica (ilustracija), Foto: Savo Prelević

Mnogim vlasnicima bespravno podignutih objekata u Podgorici prekinuta je procedura za legalizaciju, jer je utvrđeno da su izgrađeni na području detaljnih urbanističkih planova (DUP) koje je Ustavni sud još 2017. proglasio nevažećim, a za koje Glavni grad još nije usvojio novu plansku dokumentaciju.

“Vijestima” je potvrđeno da je riječ o nekoliko stotina zahtjeva podnesenih u zakonskom roku, a očekuje se da broj bude i veći s obzirom na to da je dosta DUP-ova stavljeno van snage.

Prema dostupnoj dokumentaciji, zbog navedenih razloga prekinuti su procesi legalizacije za građane sa područja Ibričevine, Tološa 2, Zagoriča 5, Murtovine, Drača...

Pored toga, vlasnici bi uskoro mogli da plaćaju naknadu za korišćenje prostora za bespravne objekte, jer je na sjednici Skupštine Glavnog grada, zakazanoj za 25. jul, na dnevnom redu i Odluka kojom bi se uvela ta obaveza.

Ministarstvo održivog razvoja i turitma (MORT) dalo je saglasnost Glavnom gradu na tu Odluku, a predviđeno je da se naknada plaća za bespravni objekat koji je evidentiran na orto-foto snimku, za koji u zakonskom roku nije podnesen zahtjev za legalizaciju i u slučajevima u kojima je doneseno rješenje o odbijanju zahtjeva.

U Podgorici je podneseno skoro 13.000 zahtjeva za legalizaciju, od čega je 12.671 u roku. Zahtjevi nakon isteklog roka većinom su odbijeni, ali za nekoliko njih piše da je procedura u toku.

Iz MORT-a su “Vijestima“ saopštili da su planski dokumenti, akti temporalnog karaktera, koji važe za period na koji su doneseni.

“Iz tog razloga prestao je da važi znatan broj planskih dokumenata na nivou Glavnog grada Podgorice, što je Ministarstvu, svakako, poznato. Prema članu 219 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata (2017. godina), planski dokumenti koji su donijeti do stupanja na snagu ovog zakona, a za koje je vrijeme na koje su donijeti isteklo, mogu se, do donošenja Plana generalne regulacije Crne Gore, izrađivati i donositi po posebnom postupku propisanom članom 162 c derogiranog Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata. Ovaj postupak je detaljno uređen, lokalni planski dokumenti izrađuju se na nivou lokalne samouprave, s tim što Ministarstvo daje saglasnost na predlog plana“, navode iz resora ministra Pavla Radulovića.

Istakli su, da prema tome, Glavni grad ima zakonsko ovlašćenje da pokrene postupak izrade planskih dokumenta koji su prestali da važe.

Kako su pojasnili, u Ministarstvu su trenutno u proceu dobijanja saglasnosti dva planska dokumenta Glavnog grada, koji se donose po posebnom postupku, DUP-ovi “1 maj“ i “Konik sanacioni plan“. Nijesu odgovorili na pitanje “Vijesti“ da li smatraju da su građani na neki način dovedeni u zabludu pozivanjem na legalizaciju, iako planska dokumentacija ne postoji i da li će to obesmisliti proces.

Među planovima čija je izrada obustavljena, između ostalih, su DUP-ovi “Blok V-dio” - izmjene i dopune, “Momišići A” - izmjena i dopuna, “Univerzitetski centar”. Urbanistički plan “Kasarna Morača” - izmjene i dopune, odnosno više od 30 dokumenata.

Za 21 planski dokument, na sajtu Glavnog grada se navodi da se rade po posebnom postupku. Na tom spisku su, između ostalih, DUP-ovi “Donja Gorica”, “Momišići A”, “Zagorič 3 i 4”, “Zabjelo 9”.

Naknada za korišćenje skuplja od legalizacije

Odlukom o plaćanju naknade za korišćenje prostora za bespravne objekte, cijena naknade po metru kvadratnom određuje se na osnovu prosječne cijene građenja kvadrata novoizgrađenog stambenog prostora, a koju objavljuje organ uprave nadležan za poslove statistike za godinu koja prethodi godini za koju se naknada utvrđuje.

“Naknadu za tekuću godinu utvrđuje rješenjem organ lokalne uprave nadležan za poslove lokalnih javnih prihoda do 30. aprila tekuće godine. Naknada se plaća u dvije jednake rate, od kojih prva dospijeva 30. juna, a druga 31. oktobra godine za koju se naknada utvrđuje. Obaveza plaćanja naknade prestaje uklanjanjem objekta“.

U Odluci se navodi da imajući u vidu da naknada treba da bude mehanizam pritiska da vlasnici legalizuju bespravne objekte i da njena visina mora biti veća u odnosu na ukupne godišnje izdatke vlasnika koje ima u postupku legalizacije.

Mikić: Novi nameti zbog neodgovorne vlasti

Izvršni direktor GP URA i odbornik u Skupštini Glavnog grada Zoran Mikić ocijenio je da je Odluka o godišnjoj naknadi za korišćenje prostora neprihvatljiva, jer predstavlja ispostavljanje novih nameta građanima zbog loših postupaka i neodgovornih poteza prethodnih gradskih uprava iz redova DPS-a i njegovih satelita.

“Odluka predviđa da naknadu plaćaju svi građani koji nijesu podnijeli zahtjev za legalizaciju u zakonom utvrđenom roku ili im je zahtjev za legalizaciju odbijen ne vodeći računa da li su postojali objektivni razlozi zbog čega objekat nije mogao biti legalizovan. Dakle, ni ova Odluka kao i sam zakon nisu predvidjeli specifičnosti u procesu legalizacije. Građani ne smiju ispaštati zbog toga što Glavni grad nije u zakonom predviđenom roku obezbijedio izradu i usvajanje planskih dokumenata“.

On je istakao da je, imajući u vidu strukturu i teritorijalnu zastupljenost nelegalnih objekata, jasno da je u najvećem broju slučajeva riječ o objektima izgrađenim pod patronatom DPS-a.

“Sada upravo DPS predlaganjem ovakve Odluke kažnjava građana i stvara im nove namete prebacujući odgovornost samo na njih, a zaboravlja ulogu i propuste sopstvenih funkcionera kako na lokalnom tako i na državnom nivou”.

On je ocijenio da je vlast u kompletan postupak legalizacije ušla bez jasnog koncepta i plana kako rješavati probleme građana.

“Nedopustivo je da do danas Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj nije objavio podatke koliko je tačno bespravno sagrađenih objekata na prostoru Glavnog grada, koliki je broj objekata koji ispunjavaju uslove za legalizaciju, a koliko objekata ne ispunjava uslove.”

Bonus video: