Miranović pristao da i UDG i Mediteran finansira država - Vijesti.me
rektori potpisali

Miranović pristao da i UDG i Mediteran finansira država

Miranović je pojasnio da se zalažu da se odredi cijena koštanja jednog studenta i da to bude osnovica za finansiranje Univerziteta Crne Gore, ali i visinu školarine

Predrag Miranović
Predrag Miranović (Foto: Arhiva "Vijesti")

Kvalitetnije obrazovanje jedan je od najznačajnih ciljeva sva tri crnogorska univerziteta, a nedostatak novca zajednički problem, zaključili su rektori Predrag Miranović, Slobodan Backović i Veselin Vukotić.

Oni su potpisali Memorandum o saradnji univerziteta Crne Gore, Mediteran i Donja Gorica, a Miranović je najavio da će zajednički predložiti državi novi model finansiranja, koji je, kako su ocijenili, neophodan za podizanje kvaliteta obrazovanja, u skladu sa Bolonjskim principima.

Miranović je pojasnio da se zalažu da se odredi cijena koštanja jednog studenta, koja bi predstavljala osnovicu za finansiranje Univerziteta Crne Gore, ali i visinu školarine. To, praktično, znači da bi UCG napravio računicu koliko ih košta obrazovanje jednog studenta na prirodnim i društvenim studijskim programima i akademijama umjetnosti, a potom državi ispostavio račun.

On je upozorio da su trentno svi univerziteti u Crnoj Gori prinuđeni da vode trku kako bi upisali što više studenata, što ne vodi ka kvalitetu, nego u "suprotnom smjeru". Na novac iz državne kase računaju i na privatnim univerzitetima.

“Ova inicijativa poruka je o ravnopravnosti studenata privatnih i državnog univerziteta. A država mora da shvati da treba da poboljša odnos prema nekim smjerovima i fakultetima kojih nema na UCG”, rekao je rektor UDG-a Veselin Vukotić.

“Ova inicijativa poruka je o ravnopravnosti studenata privatnih i državnog univerziteta. A država mora da shvati da treba da poboljša odnos prema nekim smjerovima i fakultetima kojih nema na UCG”, rekao je rektor UDG-a Veselin Vukotić.

Zakonom je predviđeno da država može da finansira i privatne visokoškolske ustanove, ali samo u slučaju da takvih programa nema na UCG.

Vukotić je istakao da ne treba misliti samo o državnom budžetu, jer postoji, kako je rekao, i onaj porodični, koji u Crnoj Gori “danas daje više novca za obrazovanje nego država”: “Nijesmo mi konkurencija jedni drugima, konkurencija nam je inostranstvo i o tome treba voditi računa”.

On je ocijenio da crnogorski univerziteti ne mogu konkurisati evropskim, ako se ne integrišu: “Kada jedna banka ne valja, čitav sistem je u opasnosti. Takva situacija je i sa univerzitetima”.

Memorandumom o saradnji, predviđeno je osnivanja Rektorske konferencije Crne Gore (RKCG), koja bi trebalo da doprinese usaglašavanju akademskih pitanja i unaprijedi kvalitet visokog obrazovanja. Memorandum predviđa i zajednički rad na izmjeni dijela legislative koji se odnosi na RKCG, obezbjeđenje uslova za rad tog tijela i inteziviranje različitih oblika saradnje, uz uvažavanje međusobnih specifičnosti.

“Prvi korak biće nam da se kroz izmjene zakona ozakoni Rektorska konferencija i da joj se daju prava i nadležnosti, s ciljem poboljšanja sistema visokog obrazovanja”, rekao je Backović.

Miranović je istakao da će zauzeti zajednički stav i prema državi i prema akademskim zajednicama izvan Crne Gore: “Razgovaraćemo na sve teme od važnosti za akademsku zajednicu i stavljati ih na sto onih koji odlučuju”.

Vukotić od Rektorske konferencije očekuje da “integriše intelektualni potencijal”, jer “samo na taj način” može da se unaprijedi kvalitet obrazovanja.

Bolonja postoji samo na papiru

Bivši ministar prosvjete i aktuelni rektor Univerziteta Mediteran Slobodan Backović smatra da je studiranje u skladu sa Bolonjskim principima u Crnoj Gori postoji praktično samo na papiru.

Backović je ocijenio da se, uprkos svim donesenim propisima, malo toga promijenilo u odnosu na vrijeme kada je on studirao. “Ispoštovana je sva legislativa koja je Bolonjom propisana, ali se način rada na fakultetima nije promijenio.

Potrebno je smanjiti broj studenata u grupama, povećati broj profesora i učiniti neposrednijim komunikciju među njima, neophodna je i bolja kompjuterska infrastruktura, bolja opremljenost biblioteka i radni uslovi”, istakao je Backović.