Najdublja jama u Crnoj Gori nalazi se u...

Najviše pećina 116 je u Bijelom Polju, a najmanje u Petnjici - 24
959 pregleda 5 komentar(a)
Ažurirano: 08.08.2014. 19:40h

Regionalna razvojna organizacija za Bjelasicu, Komove i Prokletije, čije je sjedište u Beranama, priredila je juče prezentaciju Regionalnog katastra speleoloških lokaliteta za opštine Berane, Petnjica, Kolašin, Mojkovac i Bijelo Polje.

Izrada katastra, rečeno je, podrazumijevala je lociranje i istraživanje speleoloških objekata, obradu i arhiviranje podataka istraživanja, kao i izradu elektronskog Katastra speleoloških lokaliteta.

O detaljima ovog značajnog projekta za razvoj turizma na sjeveru govorio je Saša Nedović, projekt menadžer.

Izradom katastra koordinirali su speleolozi PSK Akovo iz Bijelog Polja u saradnji sa ekspertima iz opština koje su bile u fokusu istraživanja. U projektu je učestvovalo šest speleologa: Željko Madžgalj, vođa projekta, Mirsad Badžić (Bijelo Polje), Olomir Šćekić (Berane), Željko Barac (Mojkovac), Milo Grujić (Kolašin), i Miloš Pavićević (biospeleolog iz Podgorice).

Rezultate istraživanja predstavio je vođa projekta Željko Madžgalj. On je objasnio da je tokom istraživanja locirano i istraženo 330 speleoloških objekata i to 90 na području opštine Berane, 24 na području opštine Petnjica, 64 na području opštine Kolašin, 36 na području opštine Mojkovac i 116 na području opštine Bijelo Polje.

Osim osnovnih podataka za katastar, za većinu pećine su urađena i detaljna mjerenja i brojna specifična istraživanja. Veliki broj speleoloških objekata je istraživan prvi put što čini dodatni kvalitet ovog projekta.

Ukupna dužina istraženih speleoloških objekata je 45.724 metara, a ukupna dubina 7. 725 metara.

"Na području istraživanog regiona nalazi se najdublja jama u Crnoj Gori, a to je Željezna jama (Iron deep) duboka 1162 m. Željezna jama nalazi se na planini Maganik u kolašinskoj opštini. Jama na Treštenom vrhu (NIX) je jama sa najdubljom vertikalom dubine 429 m koja je ujedno i 12 najdublja vertikala na svijetu. Pećina nad Vražjim firovima je najduža pećina sa istraženih 17,5 km, a u istraživanom regionu je još 8 pećina dužih od 1000 metara, kazao je Madžgalj.

Urađena je i elektronska forma, očuvane karte, film i fotografije

Madžgalj je dodao da je osim terenskih istraživanja urađena obrada podataka kroz speleološke zapisnike koji sadrže obilje podataka, nacrte i karte kao i arhiviranje podataka u elektronskoj i štampanoj formi.

"Najvažniji podaci su unešeni u excel tablice a lokacije objekata na kartama i satelitskim prikazima. Na kraju su podaci obrađeni i u GIS-u“, kazao je Madžgalj.

Juče je u Beranama promovisan kratki film, i organizovana izložba fotografija i nacrta najznačajnijih pećina.

Bonus video: