Ministarstvo zdravlja (MZ) obmanjuje javnost kada tvrdi da postoji direktna veza između broja postupaka vantjelesne oplodnje (VTO) i pojave kardiovaskularnih oboljenja, jer do takvog zaključka nisu došli ni autori istraživanja na koje se resor Kenana Hrapovića poziva.
“Vijesti” su nedavno objavile tekst o Predlogu zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji (MPO), koji se, nakon što je utvrđen na Vladi u januaru, od početka mjeseca nalazi u skupštinskoj proceduri. Resoru Hrapovića, pored ostalog, tada su upućena i pitanja o tome da li bi podržali i veći broj postupaka koje bi finansirali država, ali i lokalne samouprave ili privatni sektor. Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, u Crnoj Gori se sada o trošku države odobravaju tri postupka MPO.
Iz MZ, međutim, kazali su da je njihova uloga da brinu o zdravlju građana, pozvali se na istraživanje kanadskih medicinara i ukazali da su, u tom smislu, tri postupka sasvim dovoljna.
“Imajući u vidu medicinske rizike koji se mogu desiti ženama koje se podvrgavaju MPO, Ministarstvo zdravlja je u obavezi da vodi računa o mogućim dugoročnim efektima ljekova za liječenje neplodnosti, a koji su gotovo uvijek sastavni dio ove procedure”, kazali su iz resora zdravlja.
Dodali su i da su “opsežna istraživanja sprovedena u cilju otkrivanja veze između liječenja steriliteta i budućeg rizika od kardiovaskularnih bolesti”.
“Visoki nivoi estrogena, koji se koristi kako bi se indukovala ovulacija, može dovesti do povećanog rizika krvnih ugrušaka. Takođe, oni mogu narušiti zaštitni omotač krvnih sudova. Studija iz 2017. godine kanadskog medicinskog udruženja pokazala je da one žene koje su imale neuspješan tretman, imaju povećanu vjerovatnoću nastanka srčanih problema, uključujući i infarkt, za 19 posto”, piše u odgovoru MZ “Vijestima”.
Istraživanje na koje se pozivaju dostupno je na internetu i daleko je od opsežnog - Jakob Udel sa još dva autora, analizirao je kartone oko 28.000 žena koje su, u okviru sistema javnog zdravlja, terapiju za vantjelesnu primale nekad u posmatranom periodu od skoro 20 godina. Kanada ima preko 37,5 miliona stanovnika.
Autori su u okviru studije poredili dvije grupe pacijentkinja - one koje su prošle kroz ciklus VTO i nisu ostale u drugom stanju nakon godinu dana, te one koje su prošle kroz isti tretman i ostale trudne. Rezultat jeste pokazao da je kod žena koje su imale neuspješan tretman povećana vjerovatnoća nastanka srčanih problema, uključujući i infarkt, za 19 odsto. Ipak, autor objašnjava i da ti slučajevi ne moraju biti posljedica samog postupka VTO, koliko su više posljedica činjenice da terapija za liječenje neplodnosti može da djeluje kao test stresa. U studiji se navodi i da je kod žena koje nisu ostale u drugom stanju, moguće postojao poremećaj koji je za posljedicu imao neplodnost, a istovremeno mogao da dovede do bolesti srca kasnije u toku života.
Resor Hrapovića u obrazlaganju zbog čega ne bi podržali preko tri postupka MPO ide još i dalje, pa u odgovoru koji su uputili “Vijestima” doslovno navode citat Heder Šapiro, bivše predsjednice Kanadskog udruženja za sterilitet, iz teksta objavljenog na internet portalu chatelaine.com. U navodima, međutim, ne pišu da je u pitanju citat, već konkretnu rečenicu medijima prezentuju kao svoju.
Tako citat Šapirove na engleskom “If you’ve known anybody who’s suffered from infertility, the desire to have a family is very strong... People might say, ‘I’m willing to do something that’s maybe a little bit risky, in a way we don’t exactly know yet, to go forward with this”, dobija doslovan prevod:
“U situaciji kada osoba ima problem sa sterilitetom i želja za porodicom je veoma jaka, ljudi mogu reći: Spreman sam da uradim nešto što je možda rizično na način koji nam još nije u potpunosti jasan, i da nastavim sa tim”.
MZ ne piše ni čiji je citat ni odakle je preuzet. Nakon opservacije da je njihova uloga da štite zdravlje crnogorskih građana, dodali su da je ustupak, u smislu njihove podrške onima koji se bore sa sterilitetom, ta što su dozvolili da se iz budžeta finansiraju tri pokušaja MPO kod žena do navršenih 44 godine života, a da je u drugim državama ta granica do 42 godine. Dodatno, kako su kazali, prema listi iz marta 2018, svi ljekovi neophodni u postupku MPO “u punom iznosu se finansiraju iz sredstava države”.
Zanemaruju da svi parovi, odnosno žene, ne prolaze kroz istovjetne procedure, te da ni sve žene tokom postupka ne prolaze i kroz stimulaciju ljekovima. Zanemaruju da je zapravo i najskuplji dio postupka MPO zapravo onaj koji ne podrazumijeva samu terapiju, već su to, pored ostalog, sakupljanje jajnih ćelija, oplodnja, potom vraćanje embriona u matericu.
U Sloveniji država finansira šest postupaka VTO za prvo, te još četiri za naredno dijete. U Hrvatskoj se o trošku države mogu uraditi četiri pokušaja inseminacije i šest VTO, od čega dva bez hormonske stimulacije. Tri pokušaja, kao u Crnoj Gori, država pokriva i u Srbiji, ali u toj državi sve veći broj lokalnih zajednica sugrađanima plaća i četvrti pokušaj. Tako je samo Beograd nedavno odobrio preko 100 postupaka za parove i žene iz tog grada. Iz Vlade Srbije nedavno su saopštili i da su spremni da o trošku države budu izvedeni postupci vantjelesne oplodnje za sve parove i žene u Srbiji koji se bore sa sterilitetom…
U Crnoj Gori, sa problemom neplodnosti bori se između 10 i 15 odsto stanovništva. Neplodnost u državama Evropske unije pogađa više od 25 miliona ljudi.
Bonus video:
