Povećaće porez za objekte uz more i magistralu

Završena javna rasprava o nacrtu nove odluke o porezu na nepokretnosti u Tivtu
3148 pregleda 1 komentar(a)
Opština Tivat, Foto: Siniša Luković
Opština Tivat, Foto: Siniša Luković

U Tivtu je juče završena javna rasprava o nacrtu nove odluke o porezu na nepokretnosti koju je pripremila lokalna administracija gradonačelnika Siniše Kusovca (DPS), kojom su korigovane zone po kojima se obračunavaju koeficijenti za naplatu te vrste dažbina.

„U nacrtu nove odluke o porezu na nepokretnosti suštinski se za najveći broj građana ništa neće promijeniti jer ostaju iste stope i koeficijenti, samo se mijenjaju neke lokacije zona za određivanje poreza. Namjera nam je bila da ispravimo dosadašnju praksu da su isti porez plaćali i vlasnici nekretnina na samoj obali mora, odnosno uz Jadransku magistralu, u istom iznosu kao i njihove komšije u drugom ili trećem redu iza njih. Tržišna vrijednost nekretnina u prvom redu uz obalu mora, odnosno uz magistralu ipak je veća nego što je to slučaj sa nekretninama iza njih, pa je stoga i logično da se na takve nepokretnosti obračunava i nešto veći porez“, objasnila je Jasmina Pejović iz Sekretarijata za finansije.

Kako objašnjavaju iz Sekretarijata, lokalna uprava bila je u obavezi da nakon donošenja novog Zakona o porezu na nepokretnosti, donese sa njime usklađenu novu opštinsku odluku, pa je to iskorišćeno i za blage korekcije zona.

Tivat ove godine od poreza na nepokretnosti u gradskoj kasi očekuje 5,1 milion eura. Do kraja septembra ukupno je po tom osnovu naplaćeno 3,4 miliona eura.

Tivat je po ovoj odluci podijeljen na ukupno deset zona u kojima koeficijent za obračun poreza na napokretnosti, zavisno od atraktivnosti pojedine lokacije i njene blizine moru, odnosno centru grada, te stepena komunalne opremljenosti, iznosi od minimalnih 0,25 u zoni VI do maksimalnih dva u ekskluzivnoj zoni. U najskuplju, ekskluzivnu zonu, pored nekretnina na ostrvu Sveti Marko i Ostrvu cvijeća, spadaju u nekretnine u zahvatu velikih investicionih projekata Porto Montenegro, Luštica Bay i Qatari Diar. Nešto manje skupa je zona u kojoj koeficijent za obračun poreza na nepokretnosti iznosi 1,6, a ona obuhvata gotovo sve priobalne djelove opštine Tivat na području od Lepetana do Krašića. Sama stopa poreza na nepokretnosti primjenjuje se na utvrđenu njenu tržišnu vrijednost, i iznosi od 0,25 do 0,30 odsto i za zemljišta i za građevinske objekte.

Pejović je kazala da je motiv bio da se u nacrtu nove odluke, pojedine nekretnine, „unaprijede“ u jednu poresku zonu više nego što je to do sada bio slučaj.

„To ipak neće dovesti do značajnijeg povećanja poreskih obaveza, jer smo prema nekim projekcijama koje smo radili izračunali da bi vlasnik nekretnine u jednoj od zona koja se sada mijenja na veću, a koji je do sada godišnje za svoju kuću i dvorište plaćao 150 eura poreza, ubuduće trebalo da plati oko 180 eura“, kazala je Pejović.

Ona međutim, nije mogla da kaže koliko će primjena nove odluke kumulativno dovesti do povećanja prihoda Opštine, istakavši da opcija linerarnog smanjenja dosadašnjeg poreza za vlasnike nekretnina koje nisu u prvom redu uz more ili magistralu, a zadržavanje aktuelnog poreza za vlasnike nekretnina koje jesu u tim pojasevima, nije dolazilo u obzir kao opcija za „pravednije oporezivanje“ jer bi time doveo do drastičnog smanjenja te vrste prihoda za Opštinu

Da bi povećali poreze, moraju poboljšati i uslove života

Ovakva namjera opštinara naišla je na kritike građana koji smatraju da lokalna uprava u protekle četiri godine nije uradila ništa na konkretnom poboljšanju uslova života građana u većem dijelu zona gdje sada namjerava povećati porez na imovinu fizičkih i pravnih lica, a da bi to opravdalo povećanje ove dažbine.

Tako Donja Lastva gdje će vlasnici nekretnina uz magistralu plaćati veći porez i dalje nema kanalizacionu mrežu, Jadranska magistrala je ljeti najzakrčenija saobraćajnica u državi, a uslovi za život u kućama na Obali Đuraševića su sada lošiji negi prije pet godina, jer je zbog loše gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na Klačini često širenje vrlo neprijatnih mirisa i povremeno izlivanje kanalizacije u more.

„Porez na nepokretnosti je tzv. nedestinirani porez i za njega ne postoje čvrsti kriterijumi da se novac ubran od tog poreza mora potrošiti u poboljšanje komunalne opremljenosti ili podizanje standarda života građana u pojedinim djelovima grada. Taj novac dakle ide u opštu javnu potrošnju lokalne administracije koja te pare troši za sve i svašta, a to građani koji porez plaćaju najčešće ne osjećaju kao konkretni napredak za sebe i svoje komšije“, zapitao je mještanin Krtola Saša Klakor.

Bonus video: