Pozorište u kući i orkestar u stanu: Kako su državni stanovi prešli u ruke umjetnika - Vijesti.me
POD PLAŠTOM PRIČE O RADNIM PROSTORIMA

Pozorište u kući i orkestar u stanu: Kako su državni stanovi prešli u ruke umjetnika

Svi profesori su bili stambeno obezbijeđeni u trenutku kad su dobili prostore i za svoj rad, a javnosti nije poznato na koji su način koristli stanove kao radne prostore

Branislav Mićunović
Branislav Mićunović (Foto: Arhiva Vijesti)

Slikanje, vajanje, ali i priprema pozorišnih i muzičkih komada mogući su i u dvosobnim stanovima, i to na račun crnogorskih građana.

Tako je šest umjetnika, od kojih su neki i javni funkcioneri, 2012. od Vlade dobilo stanove od 75 metara kvadratnih “u zakup, na korišćenje, kao radni prostor”, a koje je većina njih otkupila za petnaestak hiljada eura.

Sa Fakulteta likovnih umjetnosti prostore su dobili profesori Nataša Đurović i Nenad Šoškić, sa Fakulteta dramskih umjetnosti Branimir Popović i Branislav Mićunović, a sa Akademije muzičke umjetnosti Radovan Papović i Žarko Mirković.

Vlada juče nije odgovorila na pitanja “Vijesti” da li je svih šest profesora koji su tada dobili ateljee na korišćenje otkupilo ove stambene prostore i ko je i kad promijenio prvobitnu odluku o zakupu u odluku kojom im je omogućeno da stanove kupe pod povoljnijim uslovima.

Svi profesori su bili stambeno obezbijeđeni u trenutku kad su dobili prostore i za svoj rad, a javnosti nije poznato na koji su način koristli stanove kao radne prostore, odnosno da li su u njima održavane probe orkestara ili kastinzi glumaca za pozorište...

Mićunović je u posljednjem izvještaju o imovini i prihodima naznačio da je atelje otkupio, dok ga je Mirković ranije vratio Vladi.

“Nikad ga nisam koristio, vratio sam ga onome ko mi ga je dodijelio”, kazao je za “Vijesti” direktor Muzičkog centra Crne Gore Žarko Mirković.

Prema zvaničnim dokumentima Agencije i Uprave za nekretnine, iako ga je dobio, stan nije prisvojio doskorašnji umjetnički direktor Crnogorskog narodnog pozorišta Branimir Popović. On juče nije odgovarao na pitanja i pozive novinara “Vijesti”.

Uvidom u podatke Uprave za nekretnine, Đurovićeva, Šoškić i Papović otkupili su svoje radne prostore. Stanovi Đurovićeve i Šoškića su, prema podacima podgoričkog katastra, i dalje pod hipotekom.

Ugovorom koji su potpisali u julu, odnosno avgustu 2013. godine, oni su stanove od 75 metara kvadratnih dobili po cijeni od 14.247 eura, sa rokom otplate od 10 godina.

U slučaju dirigenta Radovana Papovića, Uprava za nekretnine evidentirala je zabilježbu - ugovor o doživotnom izdržavanju koji je potpisao sa članovima porodice Biljanom i Evom Papović.

Papović nije bio dostupan na broj poznat redakciji, pa novinari nisu mogli utvrditi da li je taj radni prostor prepisao nekome od članova najuže porodice.

Šoškić i Đurović imaju stanove od po 109, Popović od 97, a Papović od 64 metra kvadratna.

Bošnjak: Odabranima na poklon stanovi

Poslanica Demokratskog fronta Branka Bošnjak, koja je zbog ovog slučaja prije dvije godine podnijela krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu, smatra da je to još jedan dokaz da se odabranima “faktički poklanjaju stanovi koji im ne pripadaju”.

“I to za navodne radne prostore, sve iz džepa građana. Istovremeno građani, od svojih plata ne mogu priuštiti ratu za stambeni kredit”, kazala je ona “Vijestima”.

“Dirigent Papović iz kuhinje diriguje a orkestar je postavio u dnevnoj sobi, ne znam kako bi drugačije”.Odluku o dodjeli je, inače, donijela početkom marta 2012. Vladina Komisija za stambena pitanja, na čijem čelu se nalazio tadašnji ministar prosvjete Slavoljub Stijepović.

Vlada je sa Univerzitetom Crne Gore 2010. potpisala Sporazum o prebijanju dugova koje je najveća obrazovna ustanova u zemlji imala po osnovu neisplaćenih poreza i doprinosa, pa je njime dogovoreno da će UCG zauzvrat ustupiti određeni broj stambenih jedinica.

Kako jedan broj profesora i zaposlenih na umjetničkim fakultetima godinama nije dobijao pomoć od Vlade u vidu obezbjeđenja radnih prostora za njihov umjetnički rad, Vlada je, kako se navodi u dokumentu, odlučila da od tog prostora koji dobije putem kompenzacije dodijeli radne prostore za ova lica koja su “zbog svojih umjetničkih dometa predstavljali Crnu Goru”.

U martu 2012. godine profesorima su dodijeljeni u zakup na korišćenje kao radni prostori stanovi površine od po 75 metara kvadratnih u DUP Univerzitetski centar.

Nakon toga, Komisija je donijela pojedinačna rješenja za svakog od njih kojim im se omogućava zakup na neodređeno vrijeme s pravom kupovine pod povoljnim uslovima.

U potpisivanju tih rješenja, Stijepović je naveo da su ona donijeta iz razloga što lica kojima se dodjeljuju stanovi nemaju riješeno pitanje obezbijeđenja radnog prostora za umjetničko stvaralaštvo na adekvatan način.

Prvi put da se tako dijeli prostor

Bošnjak, kako je 2017. obrazložila u krivičnoj prijavi, smatra da je Stijepović, kao tadašnji predsjednik Vladine Komisije za stambena pitanja Vlade, zlupotrijebio službeni položaj, falsifikovao službene isprave i radio nesavjesno u službi.

Poslanica je u prijavi navela da je Komisija na sjednici 8. marta 2012. donijela odluku da se profesorima dodijele u “zakup na korišćenje kao radni prostor” stanovi.

“Što je nezakonito, jer ovim licima nije prethodno utvrđena postojeća stambena situacija, niti je predviđeno Odlukom o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera”, stoji u prijavi.

Tokom izviđaja po krivičnoj prijavi, saslušavani su i službenici Uprave za imovinu koji su tvrdili da nijesu vršili provjere da li su podnosioci zahtjeva već imali riješeno stambeno pitanje, jer o tome odlučuje Komisija, niti im je pozanato da li je bilo rang-liste.

Prema dokumentima iz tužilaštva u koje smo ranije imali uvid, službenici te uprave pred tužiocima su još tvrdili da se ne sjećaju da su do tada imali slučaj “davanja stana u zakup na korišćenje kao radni prostor”, već je “ovo prvi put”.

Specijalna tužiteljka Mira Samardžić je krajem 2017. godine odbacila krivičnu prijavu poslanice DF-a.


Vidi sve komentare