Prave plan za zaštitu stećaka - Vijesti.me
POČELA ISTRAŽIVANJA NA SREDNJOVJEKOVNIM GROBNICAMA KOD ŽABLJAKA I PLUŽINA

Prave plan za zaštitu stećaka

Stećci su prekriveni slojevima različitih vrsta mahovina, lišajeva, mikroorganizama i za konzervaciju je potrebno detaljno istraživanje i traženje najboljeg načina, a da se ni na koji način ne ugrozi njihova autentičnost

Stećci na Barama Žugića
Stećci na Barama Žugića (Foto: Obrad Pješivac)

Nakon što su u junu 2016. godine tri lokaliteta sa stećcima - dva kod Žabljaka i jedan kod Plužina, uvrštena na listu zaštićenih kulturnih dobara Uneskoa, Centar za konzervaciju i arheologiju počeo je istraživanja iz kojih će se izraditi plan i projekat sprovođenja konzervatorskih mjera.

To je “Vijestima” saopštila direktorica Centra Biljana Brajović Pajković, pojasnivši da je 2018. na svim lokalitetima započeta izrada detaljne dokumentacije, što podrazumijeva izradu tehničkih crteža, opisivanje zatečenog stanja i svakog stećka posebno.

“U saradni sa CNR-om iz Italije urađena su geofizička istraživanja. Uz konzervatore iz Centra, u stručnom timu bili su i geolozi, biolozi i hemičari iz Prirodnjačkog muzeja Crne Gore, koji su obrađivali uzorke svih vrsta mikroorganizama i sastav kamena od koga su stećci izrađeni. Došlo se do važnih podataka koji će u narednom periodu konzervatorima olakšati određivanje budućih metoda, a koje će umnogome usporiti propadanje kamenih blokova i produžiti njihovu stabilnost”.

Radovi na lokalitetu Bare Žugića(Foto: Centar za konzervaciju i arheologiju)

Ona ističe da se u ovoj godini pristupilo daljim istraživanjima na lokalitetu Bare Žugića, kod Žabljaka, zbog njihove brojnosti, jer ih ima više od 330, ali i zbog geografskog položaja i karakterističnih klimatskih uslova koji su umnogome uticali na propadanje stećaka.

“Riječ je o srednjovjekovnim grobnicama koje su karakterisične i rijetke. Nalaze se samo na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, pa su baš tako i zajednički upisane na svjetsku listu zaštićene kulturne baštine. Po načinu obrade dijele se u nekoliko kategorija, takozvani sanduci, sljemenici (na dvije ili četiri vode) i zaobljeni blokovi. Veliki broj stećaka na površini ima urezbarene različite motive i predstave, pa nerijetko i kompletne tekstove po kojima je moguće pratiti njihov nastanak i istorijat. Može se reći da je stanje stećaka na solidnom nivou, ali je neophodno u što kraćem roku pristupiti konzervatorskim tretmanima i zaustaviti njihovo dalje propadanje. Uz njihovu sanaciju, upredo će se raditi na osmišljavanju načina za njihovu valorizaciju i pripreme za najbolju implementaciju u kulturno-turističku ponudu Žabljaka i Plužina”.

Brajovićeva je ocijenila da je riječ o kompleksnom poslu na kome rade stručnjaci različitih profila.

Pojasnila je da su stećci prekriveni slojevima različitih vrsta mahovina, lišajeva, mikroorganizama i da je za konzervaciju potrebno detaljno istraživanje i traženje najboljeg načina, a da se ni na koji način ne ugrozi njihova autentičnost.

Analizira se sve(Foto: Centar za konzervaciju i arheologiju)

Brajović procjenjuje da će posao restauracije i konzervacije potrajati još dugo vremena.

“Kako se radi o velikom broju stećaka i o kompleksnim oštećenjima, radovi će biti obavljani u kontinuitetu nekoliko godina. Ako uzmemo u obzir samo lokalitet Bare Žugića gdje će sigurno zadnja cifra preći 350 stećaka i ako bi za svaki odvojili samo jedan dan, što je nemoguće jer realno na jednom stećku optimalno je raditi nedelju dana, onda bi to bilo mnogo više od godinu dana u kontinuitetu. Radiće se ljeti i u periodu kada to vremenski uslovi dozvoljavaju. Kada se bude uradio precizan projekat koji će odrediti buduće konzervatorske mjere, a to je 2020. godina, povećaće se i broj konzervatora koji će konkretno raditi na zaštiti i primjeni svih tretmana”.

Brajovićeva dodaje da je za period od dvije godine, preko programa zaštite kulturnih dobara koje finansira Ministarstvo kulture, za ove poslove izdvojeno oko 30.000 eura.

Unesko preporučuje svojevrsno pripajanje NP “Durmitor”

U novembru 2018. godine, misija Uneskoa obišla je Nacionalni park “Durmitor”. U izvještaju iz februara ove godine, preporučuju kreiranje “bafer” zone na prostoru od postojećih granica Nacionalnog parka do lokaliteta na kojim su pozicionirani stećci, raspona nekoliko kilometara. Na taj način stvorio bi se sinergetski efekat između tih UNESCO prostora, što bi doprinijelo zaštiti ukupnog prostora.


Vidi sve komentare