Rad pravosuđa mora biti transparentniji - Vijesti.me
KONFERENCIJA "OTVORENA PRAVDA"

Rad pravosuđa mora biti transparentniji

"Pred nama nije jednostavan zadatak, jer treba uspostaviti ravnotežu između prava javnosti da zna, prava na privatnost i prava na pravično suđenje", kazao je Vukčević

Sa konferencije Otvorena pravda
Sa konferencije Otvorena pravda (Foto: CGO)

Transparentnost je jedan od postulata demokratske države koji ukazuje koliko su organi javnog sektora, a među njima i pravosuđe, odgovorni prema građanima. 

U pravosuđu se prepoznaje značaj tog postulata, ali su potrebi dalji napori kako bi se zaista efektuirao, i to kroz dvosmjernu komunikaciju, osmišljeno informisanje i edukaciju, čime bi se osnažilo povjerenje u pravosuđe i promovisala vladavina prava, zaključeno je na konferenciji Otvorena pravda koju je, u Podgorici, organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević ocijenila je da "pravosuđe kao treća grana vlasti, pored zakonodavne i izvršne, nosi ogroman teret očekivanja u tekućem procesu pregovora sa Evropskom unijom.

"Ovo se naročito odnosi na preuzete obaveze kroz Poglavlje 23, koje sa Poglavljem 24, predstavlja početnu i završnu tačku crnogorskih pregovora sa EU, ali i ukupnih reformskih procesa u državi“.  

Uljarević je ukazala da Strategija reforme pravosuđa 2014-2018, kao i Nacrt Strategije reforme pravosuđa 2019-2022, unaprjeđenje odnosno povećanje stepena transparentnosti postavlja kao jednu od strateških smjernica,  a ono dovodi i u korelaciju sa jačanjem povjerenja građana

"Značajno je da su i nadležni organi prepoznali potrebu otvorenije komunikacije sa građanima, naročito imajući u vidu činjenicu da u istraživanju javnog mnjenja, koji je sproveo CGO, u aprilu 2019. godine, skoro polovina građana navodi da ne vjeruje nijednoj pravosudnoj instituciji u Crnoj Gori", kazala je ona. 

Uljarević je naglasila da u "Tužilaštvu i sudstvu ima časnih prosionalaca čiji rad ostaje u sjenci onih njihovih kolega koji ne obavljaju svoj posao savjesno, a što izaziva štetu po javni interes a samim tim i veću pažnju javnosti".

Predsjednik Sudskog savjeta, Mladen Vukčević podsjetio je da je "javnost jedno od osnovnih načela vršenja sudske vlasti, ono je sastavni dio njene nezavisnosti. 

"To je mjera kojom društvo vrednuje učinak suda.“ 

Govoreći o transparentnosti pravosuđa, ukazao je i da se moraju svi aspekti uzeti u obzir. 

"Pred nama nije jednostavan zadatak, jer treba uspostaviti ravnotežu između prava javnosti da zna, prava na privatnost i prava na pravično suđenje. Dakle, sudski sistem treba da preduzme mjere i obezbijedi da javnost razumije centralnu važnost javnosti i pravde za demokratiju i za prosperitet države. To se bez medija ne može i zato smo „osuđeni na saradnju“ i jedni i drugi", kazao je Vukčević. 

Posebno se osvrnuo na nekoliko karakteristika odnosa između suda i medija, poput normativnog koji se odnosi na postojeće strategije, mehanizme i smjernice u ovoj oblasti, zatim poštovanje međunarodnih standarda i stalni dijalog oko toga pitanja, kao i probleme koji se vežu za percepcije o radu suda. 

"Cijenim da kod nas neprijatelji istine nijesu samo laži, već i ubjeđenja, budući da i poslije epiloga nekih suđenja isti broj vjeruje ili ne vjeruje pravosuđu. Ponekad se pažnja više posveti onom što je incidentno i interesantno, nego onome što je bitno. Odgovornost za to je podijeljena, na jednim da saopšte bitno, a na drugima da to objave“, rekao je Vukčević.

Generalna direktorka Direktorata za organizaciju pravosuđa, krivično zakonodavstvo i nadzor u Ministarstvu pravde Crne Gore i glavna pregovaračica za poglavlja 23 i 24, Marijana Laković Drašković, navela je da je "crnogorsko pravosuđe svjesno da nije dovoljno da pravda bude zadovoljena, već da mora biti i vidljiva za sve", te je stoga u prethodnom periodu posebna pažnja bila posvećena unaprjeđenju transparentnosti rada sudstva i Državnog tužilaštva. 

Ona je ocijenila i da je crnogorsko pravosuđe prethodnih godina ostvarilo veliki napredak u dijelu transparentnosti i otvorenosti rada sudova, državnih tužilaštava, kao i aktivnosti Sudskog i Tužilačkog savjeta. 

Navodeći da se "povjerenje u pravosuđe ne može posmatrati odvojeno od njegove efikasnosti, dostupnosti i integriteta", ona je najavila da će napredak u ovim oblastima biti jedan od strateških ciljeva i nove Strategije reforme pravosuđa 2019-2022 i pratećeg akcionog plana, koji su u završnoj fazi izrade i čije se donošenje očekuje do kraja III kvartala ove godine. 

Takođe je najavila da će se, uporedo sa jačanjem povjerenja u pravosuđe, raditi i na upoznavanju građana o funkcionisanju pravosuđa i profesija povezanih sa pravosuđem.

Savjetnica za odnose sa javnošću u Vrhovnom državnom tužilaštvu, Dragana Maljević u osvrtu na istraživanje CGO-a o transparentosti pravosuđa navela je da je to istraživanje bilo dragocjen materijal koje je Tužilaštvo koristilo prilikom koncipiranja novog komunikacionog pristupa. 

"Novom komunikacionom strategijom, koja će se odnositi na naredne tri godine, planiraju se konkretne aktivnosti koje bi trebalo da utiču na to da nas građani bolje razumiju, shvate nadležnosti, postupanja tužilaštva, ali i da objasnimo terminologiju koja je često za širu javnost nerazumljiva,“ kazala je Maljević. 

Ona je napomenula i da je u toku finalna verzija inoviranog sajta pravosudje.me, jedinstvenog portala za Ministarstvo pravde, tužilaštvo, sudstvo i Zavod za izvršenje krivičnih sankcija. 

Zaključila je da rezultati istraživanja sprovedenog kroz projekat "Otvorena pravda“ opominju da "promjene do kojih je došlo u tužilaštvu, u pogledu transparentnosti, nisu dovoljne i da se mora nastaviti sa intenzivnijim radom". 

"Mi smo na takvu vrstu rada spremni i zato se nadam da će nova istraživanja, tokom naredne godine po Državno tužilaštvo imati bolje rezultate.“

Advokat Siniša Gazivoda pojasnio je da su "objavljivanje presuda, kao i rasporeda suđenja izuzetno doprinijeli poboljšanju transparentnosti sudstva posljednjih godina. 

"Time je medijima je olakšano izvještavanje o predmetima za koje postoji interesovanje javnosti. Nadam se i da će i komunikacioni protokol sudova biti što prije u primjeni i dati pozitivne rezultate u odnosu između sudova i medija, a što je preduslov za jačanje povjerenja javnosti u pravosuđe".

On je ocijenio da je neophodno da se nosioci pravosudnih funkcija uključe u javni život i to ne samo učešćem na panel diskusijama i sličnim formatima, već i prisutnošću u medijima iznošenjem stavova i mišljenja o društveno aktuelnim pitanjima. 

"To je najefikasniji način da javnost uvidi da u pravosuđu postoji diverzitet mišljenja, kao i da se radi o stručnim ljudima spremnim da svojim znanjem na različite načine doprinesu dobrobiti društva što bi imalo direktne efekte na jačanje ugleda i autoriteta sudstva.”

Odgovarajući na pitanje oko komentarisanja sudskih odluka, Gazivoda je bio jasan da javnost ima pravo da komentariše sudske postupke čak i dok su oni u toku, navodeći da se takav princip razvio u ranoj praksi Evropskog suda za ljudska prava. Ipak, on je upozorio da se "prilikom komentarisanja aktuelnih sudskih postupaka i javnost mora ograničiti na komentarisanje činjenica i, eventualno, davanje ličnog mišljenja o pravnim pitanjima, a uzdržavati od komentarisanja ličnosti sudija i davanja ličnih kvalifikacija“.

Stručnjak za strateške komunikacije, Miodrag Strugar podsjetio je da novinari nijesu plaćeni da postavljaju ljubazna pitanja i da imaju pravo i obavezu da sumnjaju i postavljaju "neljubazna" pitanja, a da je posao institucija da ih informišu o onome što javnost ima pravo da zna i to tako da javnost razumije, da jezik saopštavanja informacija bude adekvatan i prijemčiv za javnost kojoj se obraća.

On se osvrnuo na Strategiju komunikacije za tužilaštvo iz 2015. godine u kojoj se ističu tri aspekta komunikacije: informisanje, edukacija koja obuhvata edukaciju medijske zajednice i svih zainteresovanih kao i promocija vladavine prava.

Strugar je naveo da nosioci pravosudnih funkcija nijesu aktivni u informisanju javnosti nezavisno od toga šta im je trenutni posao ili predmet koji rade, da ne učestvuju dovoljno u stručnim raspravama, gostovanjima na pravnim fakultetima, na tribinama, javnim raspravama koji predstavljaju komunikacione alate koji bi im pomogli da povećaju povjerenje javnosti u institucije, ocjenjujući da svako vrijedi onoliko koliko javnost misli da dobro radi. 

"U prijateljskom okruženju koje razumije to što Tužilaštvo i sudstvo radi, sigurno bi i tužiocima i sudijama bilo mnogo lakše da obavljaju svoj posao. Javnost ne zanimaju samo činjenice, broj predmeta, broj uhapšenih... Javnost hoće osjećanje pravde, osjećanje truda, volje i nepristrasnog odnosa prema svima", istakao je Strugar.