Raseljenici moraju imati dokumenta i krov nad glavom

Najvažnije za njih je da dobiju pravni status u Crnoj Gori koji im omogućava pristup pravima
152 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 17.03.2012. 09:03h

Predstavnica UNHCR-a u Crnoj Gori Brita Heleland ocijenila je da je za raseljena i interno raseljena lica, koja godinama žive u Crnoj Gori, najvažnije da dobiju pravni status koji će im omogućiti pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, obrazovanju i zaposlenju.

Heleland je, govoreći za “Vijesti”, naglasila kako je veoma važno to što je Vlada produžila rok tokom kojeg će raseljena i interno raseljena lica moći da apliciraju za status stranca - do 31. decembra 2012. godine.

“U isto vrijeme, UNHCR prati kako osobe koje su stekle novi status, ostvarajuju svoja prava, a isto tako skrećemo pažnju relevantnim institucijama na eventualne probleme koji se javljaju”, kazala je Heleland.

Ona je istakla da trajno rješenje za izbjeglice znači ili dobrovoljan povratak u zemlju iz koje su došli ili integraciju u Crnoj Gori: “Kada sagledamo realnu situaciju, za one koji su ostali živjeti ovdje već godinama i za one koji su čak ovdje rođeni, Crna Gora je postala njihov dom i većina će ostati”.

“Najvažnije za njih je da dobiju pravni status u Crnoj Gori koji im omogućava pristup pravima. Preko programa našeg izvršnog partnera, nevladine organizacije Pravni centar, podržavamo raseljena i interno raseljena lica u procesu prikupljanja dokumentacije koja je potrebna da bi aplicirali za novi status stranca sa boravišnom dozvolom, pomažući im i u odlasku u njihovo mjesto rođenja, kako bi sakupili potrebna dokumenta”, kazala je Heleland.

Dodala je da su tokom 2011. godine UNHCR i Vlada vodili opsežnu informativnu kampanju o novom statusu u svim svim opštinama, informišući raseljena lica o novom pravnom statusu, pravima koja su sadržana u njemu, kao i o tome kako mogu aplicirati za novi pravni status.

Ona je istakla i da je rješavanje stambenog pitanja i dalje problem budući da veliki broj tih ljudi živi u veoma lošem i neuslovnom smještaju.

“U saradnji sa našim izvršnim partnerom, njemačkom NVO HELP, podržavamo individualnu stambenu gradnju za raseljena i interno raseljena lica. Program se finansira iz sredstava koja su obezbijedili UNHCR, njemačka ambasada i Banka za razvoj Savjeta Evrope”, naglasila je predstavnica UNHCR-a.

Ona je istakla da je upravo rješavanje stambenog pitanja značajan dio nove Vladine strategije iz 2011. godine, kao i regionalnog programa za okončanje raseljeništva nastalog ratovima tokom 90-ih.

“Ovaj program je povezan sa Zajedničkom deklaracijom, potpisanom u Beogradu u novembru prošle godine, u kojoj se Crna Gora, zajedno sa BiH, Srbijom i Hrvatskom, obavezala naći rješenje za pitanje raseljeništva.

UNHCR je bio aktivan u ovom procesu, na koji se nadovezuje donatorska konferenciju sljedećeg mjeseca u Sarajevu”, rekla je Heleland.

Ona je objasnila da će na toj konferenciji, zajedno sa BiH, Srbijom i Hrvatskom, Crna Gora kandidovati program stambene izgradnje za raseljena i interno raseljena lica, a u nadi da će prikupiti novac od donatora za izgradnju stanova i kuća za oko 6.000 ugroženih izbjeglica.

“Uloga UNHCR-a u ovom procesu ogleda se u pružanju stručnog mišljenja i pomoći u odabiru korisnika i nadgledanja aktivnosti kako bi osigurali da su prava korisnika poštovana i da im je planirana pomoć pružena”, kazala je Heleland.

UNHCR, kako je rekla, insistira na tome da povratak raseljenih lica bude održiv, a “postoje jasno definisani kriteriji šta se prihvata kao održivi povratak”: “Prvo, moramo biti sigurni da je mjesto povratka bezbjedno i da raseljena osoba ili porodica tamo može normalno živjeti, raditi, ići u školu itd”.

“Održivi povratak znači da osoba ili porodica mora posjedovati pristojan smještaj, mjesto gdje tamo može živjeti. Veliki problem je taj da mnogi Romi nisu posjedovali kuću prije odlaska sa Kosova, a sa druge strane oni koji jesu imali kuću, bez nje su ostali tokom ratnih sukoba”, upozorila je ona.

Osvrćući se na najavljeno rušenje Kampa 2 na Koniku u Podgorici gdje su većinom smješteni Romi sa Kosova, Heleland je istakla kako je upoznata sa tim da je opština predvidjela izgradnju stambenih zgrada za stanare dva kampa na Koniku.

“U isto vrijeme, urbanistički plan uključuje izgradnju zgrada za nastanjene u izbjegličkom naselju Vrela Ribnička, od kojih većina nijesu Romi. Iako bi, sigurno bilo mnogo bolje kada ne bi imali toliko veliki broj porodica iste nacionalnosti koje su koncentrisane na jednom prostoru, moramo raditi u skladu sa mogućnostima opštine da obezbijedi zemlju”, kazala je ona.

Heleland je saopštila i da je tokom proteklih godina, uz pomoć međunarodnih donatora, Vlada izgradila 940 stanova za izbjeglice u mnogim opštinama, dodajući da je kroz regionalni program predviđena izgradnja stambenih zgrada i kuća u 13 crnogorskih opština.

Status stranca steklo više od 4.000 izbjeglica

Iako domicilne NVO naglašavaju kako se i dalje najveći problem sa kojim se raseljena i interno raseljena lica suočavaju tiče postupka za stalno nastanjenje, i to zato što većina nije u mogućnosti da pribavi dokumentaciju, Heleland naglašava da je ogroman broj ljudi stekao status stranaca. “Prema podacima MUP-a, 4.096 raseljenih i interno raseljenih lica je steklo status stranca sa trajnim ili privremenim nastanjenjem.

Svakako, još uvijek je 12.397 izbjeglica bez ovog statusa”, kazala je ona. Veliki broj ljudi, kako je istakla, suočava se sa brojnim preprekama u procesu pribavljanja pasoša iz zemlje svog porijekla: “To je komplikovan proces, budući da većina ambasada tih zemalja u Crnoj Gori ne izdaje pasoše svojim građanima kao dio svojih redovnih aktivnosti ili to čine uz naplatu administrativnih taksi, koje izbjeglice sebi ne mogu priuštiti”.

“Ti ljudi su primorani putovati u zemlju svog porijekla, a mnogi to ne mogu zbog niza razloga: hendikepirani su, stari ili bolesni, ne mogu platiti troškove puta i izdavanja dokumenata, neke matične knjige su uništene tokom rata, dok neki od njih nikada nijesu bili upisani u knjige rođenih i državljana, a cijela procedura naknadnog upisa nije propisno definisana u čitavoj regiji”, dodala je Heleland.

Prema njenim riječima, UNHCR je posebno zabrinut da oni koji su do sada aplicirali mogu biti okarakterisani kao “lakši slučajevi”, a da oni koji još nisu aplicirali imaju specifične probleme u pribavljanju dokumenata i da će biti izazov pomoći im.

“UNHCR pokušava pomoći kroz saradnju sa našim izvršnim partnerom NVO 'Pravni centar'. Tokom 2011. godine, Pravni centar je pribavio lična dokumenta za 734 osobe iz federacije BiH i Hrvatske, i 1.674 dokumenta za osobe sa Kosova. Sa druge strane, Vlada je pokazala dobru volju smanjujući visoke takse za apliciranje za novi status i produžavajući rok za podnošenje zahtjeva”, istakla je Heleland.

Pribavljanje dokumenata je prilično težak proces

Pribavljanje dokumenata, prema riječima Heleland, može biti dugačak i prilično komplikovan proces, a nalaženje trajnih rješenja za raseljena i interno raseljena lica je jedan od uslova za pridruživanje Crne Gore Evropskoj uniji.

“Vlada je Upravi za zbrinjavanje izbjeglica povjerila organizaciju posjete autobusima interno raseljenih lica sa kampa Konik, tokom koje su ovi ljudi bili u mogućnosti pribaviti dokumenta ili aplicirati za njiha, koja će im kasnije biti neophodna za kompletiranje zahtjeva za status stranca, kako zahtijeva crnogorski Zakon o strancima”, podsjetila je Heleland.

Za nju je ta inicijativa svakako korak naprijed u omogućavanju interno raseljenim licima da steknu lična dokumenta i time dobiju status stranca u Crnoj Gori.

Ipak, upozorava Heleland, potrebna sredstva i ljudski resursi za ovu aktivnost su veoma veliki: “Ne smijemo zaboraviti da većina interno raseljenih lica sa Kosova odlučuje da traži dokumenta iz Srbije, tako da je potrebno organizovati sličnu akciju transporta ovih ljudi do izmještenih administrativnih centara za kosovske opštine u centralnoj Srbiji”.

Bonus video: