Resursi u bescjenje za sumnjive ulagače - Vijesti.me
NVO NEZADOVOLJNE REZULTATIMA U EKOLOGIJI 2015.

Resursi u bescjenje za sumnjive ulagače

Iz „Grin Houma“ ističu da su izdvajanja iz državnog budžeta za rješavanja ključnih problema u životnoj sredini već u početku bila manja za 77 miliona eura, što je značajno uticalo na sprovođenje ovih aktivnosti

otpad
otpad (Foto: Luka Zeković)

Bilans rezultata iz 2015. daje nam dobar vjetar u leđa da još bržim tempom nastavimo da ispunjavamo obaveze i u narednom periodu, ocijenili su iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Njihovo zadovoljstvo, međutim, ne dijele ekološke NVO, koje smatraju da je napredak Crne Gore u oblasti životne sredine tokom 2015. godine bio vrlo skroman. 

Iz Ministarstva su „Vijestima“ saopštili da su donijeti brojni zakoni, kao i više od 20 podzakonskih akata. 

Važan je, prema njihovom mišljenju, bio i napredak na polju izgradnje ekološke infrastukture, kao što su nastavak na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, rehabilitacije i širenja vodovodne i kanalizacione mreže i napori koji su napravljeni na polju saniranja dugoročnih ekoloških problema (zagađenje u Pljevljima), a čiji bi prvi rezultati trebalo da budu vidljivi na kraju tekuće sezone grijanja. 

"Prvu polovinu 2015. obilježio je ogroman napor da se u širokim konsultacijama dođe do novog koncepta u gorućoj oblasti - upravljanje otpadom, što je artikulisano kroz Nacionalnu strategiju upravljanja otpadom do 2030. i Državni plan upravljanja otpadom za period 2015-2020. Konačno, 2015. je označena i kao godina u kojoj je ostvaren do sada najveći napredak u oblasti klimatskih promjena, počevši od usvajanja prve Nacionalne Strategije u oblasti klimatskih promjena do 2030. i izrade Druge nacionalne komunikacije, shodno obavezi iz UN Konvencije o promjeni klime", naveli su iz Ministarstva.

Oni su podsjetili da je uspostavljen strateški okvir u oblasti upravljanja hemikalijama i da je Crna Gora, proglašenjem prvog Regionalnog parka “Piva” i regionalnog parka “Komovi”, na teritoriji glavnog grada i opštine Andrijevica, povećala procenat zaštite prostora na skoro 13 odsto. 

"U 2016. očekujemo finalizaciju nacionalne strategije usklađivanja  za poglavlje 27 i njeno usvajanje na Vladi, da bi nakon konsultacija i potvrde od strane EK stvorili uslove za formalno otvaranje poglavlja 27. Nastavićemo da kontinuirano radimo na zaštiti ulcinjske solane.  U skladu sa novim globalnim sporazumom o klimatskim promjenama koji je usvojen u decembru 2015. u Parizu, započećemo s implementacijom ispunjenja tzv. „namjeravanog nacionalnog doprinosa“ Crne Gore. Upravljanje otpadom je područje u koje Crna Gora mora da uloži još mnogo napora. Važne aktivnosti tiču se izrade planova upravljanja rječnim slivovima, unapređenja mreže monitoringa i nastavka izgradnje infrastrukture za tretman otpadnih voda“, kazali su iz Ministarstva.

Iz „Grin Houma“, međutim, ističu da su izdvajanja iz državnog budžeta za rješavanja ključnih problema u životnoj sredini već u početku bila manja za 77 miliona eura, što je značajno uticalo na sprovođenje ovih aktivnosti. 

Nataša Kovačević (Novina)
Nataša Kovačević (Novina)

„S druge strane, preovladavali su ambiciozni ciljevi u oblasti energetike, urbanizacije i prostornog planiranja, pa su otvoreno ohrabrivane aktivnosti potražnje za investitorima, bilo da je riječ o hidroenergetskim projektima ili istraživanju nafte i gasa. Kumulativni uticaj ovih projekata je u potpunosti zanemaren, što ima za posljedicu, npr., preplaniranost i stihijsku gradnju u obalnom području i u daljem trajno devastiranu životnu sredinu. Neki od najkontroverznijih projekata su dobili svoj zalet tokom 2015, pa se tako u krugovima Nacionalnog savjeta za održivi razvoj vidno prisilno stvorila klima za izgradnju spalionice otpada, iako je u Detaljnom prostornom planu više puta naglašeno da ovo nije jedno od poželjnih rješenja, što zbog ekonomske isplativosti, kolizije sa ciljevima EU u vezi sa  reciklažom otpada ili druga pitanja životne sredine“, kazala je direktorica te NVO Nataša Kovačević.

Ona smatra da je integracija Nacionalne strategije održivog razvoja u Prostorni plan Crne Gore, otvorila prostor za zloupotrebe interesnim lobijima da sumnjivim investitorima, mega profitnim naftnim, ugaljskim i građevinskim kompanijama, daju u bescjenje nacionalne prirodne resurse. 

„Odlučivanje o pristupanju ovakvim projektima se po pravilu odvija netransparentno i bez omogućavanja efektivnog prava građana da se izjasne o njima. Isprazni i demagoški odgovori u javnosti, kojima nadležne institucije pravdaju nerješavanje ekoloških problema, bilo da je riječ o kvalitetu vazduha, upravljanju otpadom, efektivnom sprovođenju klimatske i politike zaštite prirode, u 2015. dostigle su svoj vrhunac. Suočavamo se sa konstantnim prebacivanjem odgovornosti sa nacionalnog na lokalni nivo, na neodgovorno građanstvo, sa rupama u zakonima, nedostatkom podataka, bez povlačenja krivične i društvene odgovornosti za donosioce odluka koji često već godinama doprinose  ovakvom stanju stvari“, smatra Kovačevićeva.

Direktor „Ozona“ Aleksandar Perović smatra da zbog nepostojanja jasne volje kod donosilaca odluka na najvišem nivou, ali i eko fonda i odgovarajuće infrastrukture za unapređenje stanja u oblasti životne sredine, „moramo biti nezadovoljni postignutim u tekućoj ali i realni kada su očekivanja od naredne godine u pitanju“. 

„Ako znamo da je 1. janur 2015. godine trebalo da bude krajnji rok za regulisanje integrisanih dozvola, koje bi bile konkretna potvrda da najveći industrijski zagađivači -  KAP, TE Pljevlja i Toščelik Nikšić imaju namjeru uskladiti svoje proizvodne procese sa savremenim standardima zaštite životne sredine, a da smo umjesto toga imali period od više od pola godine kada su sve tri grane vlasti tolerisale ekokriminal, pa nakon toga usvajanje Zakona o izmjeni zakona  o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine, čime je ta obaveza produžena do 1. janura 2020. godine, jasno je da se ne radi o javnom interesu“, kazao je Perović. 

On je naveo da je slično i sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanu otpadom, koji je prošao Vladu bez javne rasprave, a koji zapravo ne samo što ne daje nikakav pomak u odnosu na pretodni, već produžava agoniju forsiranjem privremenih a ,,vječitih“ lokacija za odlaganje komunalnog i građevinskog otpada.

Obesmišljena ideja ekološke države

Perović smatra da degradiranjem sopstvenih zakona vlada, pa i Skupština, dokazuju koliko suštinski bitnim doživljavaju i sam proces evropskih integracija, ali i ustavnu odrednicu ekološke države. 

Aleksandar Perović
Aleksandar Perović

“Posebno je bitno istaći da su Nacionalna strategija upravljanja kvalitetom vazduha i Državni plan za upravljanje otpadom, zapravo najbolji primjeri kako nadležni nemaju jasnu viziju, a kamoli konkretan akcioni plan, kako recimo riješiti problem aerozagađenja u Pjevljima ili kako uspostaviti pravilan sistem upravljanja otpadom u državi. Jednostavno, pred nama je decenijski put ako želimo konkretne i osjetne pomake, a za to treba ,,zahvaliti“ donosiocima odluka koji su prethodnih četvrt vijeka od kada je Crna Gora proglašena ekološkom državom, radili sve ne samo da obesmisle tu humanu ideju već i da devastiraju prirodne potencijale koji su im bili povjereni na upravljanje”.

Zaštićena područja biće im prioritet u novoj godini 

Iz Ministarstva navode da će poseban prioritet u 2016. godini biti u oblasti zaštite prirode i uspostavljanja ekološke mreže zaštićenih područja i vrsta od značaja za EU (NATURA 2000). 

“U pitanju je proces od izuzetne važnosti, jer će u Crnoj Gori na dan ulaska u EU morati da bude uspostavljena mreža NATURA 2000 i u ovoj oblasti neće se odobravati prelazni periodi. S tim u vezi potrebno je značajno ojačati administrativne kapacitete, posebno u dijelu naučnog rada i inspekcijskog nadzora”, kazali su iz Ministarstva.