U Crnoj Gori kvalitet goriva sumnjiv, a niko ga ne kontroliše

Nema kontrole kvaliteta sa aspekta mogućih štetnih posljedica za automobile, što je česta pojava u Crnoj Gori
181 pregleda 0 komentar(a)
Gorivo crveni dizel boca, Foto: Savo Prelević
Gorivo crveni dizel boca, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 23.09.2011. 20:58h

Niko u Crnoj Gori nije nadležan za kontrolu kvaliteta goriva na benzinskim pumpama, osim Agencije za zaštitu životne sredine koja se tim poslom bavi sa ekološkog aspekta.

Na pitanje ko kontroliše kvalitet naftnih derivata (prisustvo prljavštine, vode i drugih supstanci koje mogu oštetiti automobil), u Agenciji za energetiku ovom novinaru rečeno je da se obrati Ministarstvu ekonomije.

Iz Ministarstva ekonomije upućen sam na Agenciju za zaštiti životne sredine, odakle sam “preusmjeren” na Tržišnu inspekciju.

„Posljednja kontrola kvaliteta goriva obavljena je krajem prošle godine, na zahtjev potrošača. Tržišna inspekcija nije nadležna“, saopštila je u načelnica Tržišne inspekcije Rada Marković, koja je savjetovala da odgovor potražim u Ministarstvu održivog razvoja i turizma.

Posljednja kontrola kvaliteta goriva obavljena je krajem prošle godine, na zahtjev potrošača

Pokušavajući da razvežem čvrsti birokratski čvor, obratio sam se Ministarstvu održivog razvoja i turizma i od ljubaznog sekretara Milana Tomića dobio odgovor: „Ovo Ministarstvo je nadležno samo za Uredbu o graničnim vrijednostima zagađujućih materija“.

Tražeći odgovor, “stigao” sam i do Uprave carina Crne Gore iz koje je saopšteno da u njenoj nadležnosti nije kontrola kvaliteta nafte i naftnih derivata, već je to u nadležnosti “Tržišne inspekcija Ministarstva ekonomije, koja je nadležna za nadzor kvaliteta naftnih derivata u prometu u Crnoj Gori”.

“Uprava carina je nadležna da kontrolu nafte i naftnih derivate sprovodi onda kada postoji sumnja u pogledu svrstavanja robe shodno Zakonu o carinskoj tarifi”, saopšteno je iz te institucije..

Tako je krug zatvoren – poslije usvajanja Uredbe o zagađujućim materijama u tečnim gorivima naftnog porijekla, sredinom prošle godine počinju intenzivnije kontrole zagađujućih materija u nafti i naftnim derivatima na benzinskim pumpama, ali nema kontrole kvaliteta sa aspekta mogućih štetnih posljedica za automobile, što će reći da je za potrošače kupovina goriva, kao kupovina mačka u džaku - kupovina na neviđeno.

Kad auto otkaže poslušnost

Početkom avgusta Beograđani Ana i Vlado morali su da skrate ljetovanje na Crnogorskom primorju za dva dana jer im je “citroen C4” naprasno otkazao poslušnost.

“Odjednom vozilo nije primalo gas. Na ravnom terenu sam vozio i nekako, a na uzbrdici sam bukvalno milio, dok se auto na svakih stotinak metara gasio”, kazao je Vlado, koji je “spas” potražio u Citroenovom salonu kompanije Vitrogroup u Zeti kod Podgorice, do kojeg je iz Bara putovao znatno duže nego što je uobičajeno.

U salonu je brzo utvrđeno da je do kvara došlo zbog prljavštine u rezervoaru sistema za ubrizgavanja, odnosno zbog nekvalitetnog goriva koje je natočio na jednoj benzinskoj stanici na primorju.

U salonu je brzo utvrđeno da je do kvara došlo zbog prljavštine u rezervoaru sistema za ubrizgavanja

“Ovo nije rijedak slučaj. Dosta vozača ima sličan problem, jer prljavo gorivo dovodi do začepljenja protoka. Kod takvih slučajeva neophodno je isprati rezervoar”, kazao je Marinko Savić iz Citroenovog salona u Zeti.

Ta usluga košta oko 120 eura, što je uz ostale troškove (dolaska do servisa i propalo gorivo) navelo Anu i Vlada da se ranije vrate za Beograd, a od osoblja iz Citroena dok su čekali da se obavi čišćenje rezervoara dobili su preporuku na kojoj benzinskoj stanici da natoče gorivo.

Taj savjet poslušao je i autor ovih redaka i od tada mu se na kontrolnoj tabli ne pojavljuje upozorenje da postoji problem na sistemu za ubrizgavanje goriva u automobilu.

Zaprljano gorivo mnoge je natjeralo da pomoć potraže od mehaničara i da se prisjete devedesetih godina prošlog vijeka

“Čišćenja sistema ubrizgavanja podrazumijeva čišćenje leptir klapne (demontaža/montaža) i čišćenje dizni (4 komada) skidanje i čišćenje samog rezervoara i pumpe goriva u rezervoaru.

Kontrola je sveobuhvatna kada prekontrolišemo i struju (odnosno svećice i bobinu). Čišćenje sistema ubrizgavanja je oko 100 eura, a dodatni trošak je ako se moraju mijenjati svjećice ili bobina”, kazao je Savić.

Servis Vitrogroup nije jedini koji čisti rezervoare, a zaprljano gorivo mnoge je natjeralo da pomoć potraže od mehaničara i da se prisjete devedesetih godina prošlog vijeka kada se švercovani benzin prodavao u bidonima na ulici bez ikakve kontrole i kada je motor auta “štucao” i poslije parkiranja.

Zimski signali

Vlasnik autoservisa “Suki“ u bjelopoljskom naselju Rakonje Farid Suljević tvrdi da je prisustvo goriva sumnjivog kvaliteta na tržištu posebno uočljivo na početku zimskog perioda kada dolazi do njegovog mržnjenja u instalacijama automobila, najčešće u filterima i to zbog prisustva vode.

On ističe da se na tržištu nude i „jeftini filteri“ za gorivo što, kako navodi, direktno prouzrokuje loš protok i začepljenje instalacije za gorivo.

U zimskom periodu su, prema njegovim riječima, veoma skupe popravke na motorima savremenih automobila (TDI I CDI)

“Veoma je bitno voditi i računa u kojem se servisu obavlja zamjena ulja i filtera za gorivo, jer ako se to obavi profesionalno, ispravan motor će besprekorno funkcionisati”, tvrdi Suljević.

U zimskom periodu su, prema njegovim riječima, veoma skupe popravke na motorima savremenih automobila (TDI I CDI).

“U slučaju da dođe do začepljenja goriva, potrebno je vakuum pumpom pokrenuti gorivo iz rezervoara do pumpe, a to amateri rade 'verglanjem' čime se prouzrokuje još veći kvar.

Popravke pumpi poslije kvara koji se tako izazove su izuzetno skupe i koštaju od 150 do 300 eura. Pri tome dolazi i do crpljenja akumulatora što stvara dodatne troškove”, navodi Suljević.

On preporučuje da se vozila održavaju u ovlašćenim servisima i to posebno onima koji imaju liniju za upravljanje otpadom i savremen način za zamjenu filtera.

U nastavku: (Zašto je gorivo prljavo, šta kažu u laboratoriji za kontrolu...)

(Tekst je realizovan u saradnji sa Danskom organizacijom za podršku projektima istraživačkog novinarstva u Jugoistočnoj Evropi - SCOOP)

Bonus video: