U šporetu završilo više od 800.000 kubika drveta - Vijesti.me
Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da nijesu zabrinuti

U šporetu završilo više od 800.000 kubika drveta

Dok iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da je sječa manja od prirasta, ekolog Milorad Mitrović upozorava da se siječe, ali i krade, mnogo više

Sjeku se i neoznačena stabla
Sjeku se i neoznačena stabla (Foto: Filip Roganović)

U Crnoj Gori prošle godine posječeno je 751.634 kubika drveta za ogrjev, a iskorišćeno je još 2.334 tona drvnih isječaka i 66.413 tona peleta, pokazuje dokument Zavoda za statistiku Monstat “Bilans drvnih goriva”.

Navode da su do tog rezultata došli kompilacijom podataka u skladu sa evropskim statističkim standardima.

Iz NVO sektora tvrde da podaci nijesu realni, jer se nelegalno posječe mnogo više šume i da je takvo stanje neodrživo.

Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da nijesu zabrinuti, jer je ukupna sječa mnogo manje od godišnjeg prirasta.

“Podaci su vrlo upitni jer ne može biti tačno ni realno da je 800.000 kubika stvarna količina koja je iskorišćena za ogrjev. Tu se ne ubrajaju količine koje se nigdje ne evidentiraju, a predmet su krivičnog djela krađe. Svakoga dana kolone privatnih kamiona kradenog drveta odlaze za Podgoricu i primorije i to je tako tokom cijele godine. Često se zapitam gdje se više siječe tolika šuma. Te količine se nigdje ne evidentiraju, a ogromne su”, kazao je “Vijestima” Milorad Mitrović iz NVO Breznica i aktivista Koalicije za održivi razvoj (KOR).

Milorad Mitrović
Ostaćemo bez šuma: Mitrović(Foto: Dalibor Ševaljević)

Iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoje, koje obuhvata i oblast šumarstva, navode da se Crna Gora ubraja među najšumovitije zemlje u Evropi, prema površini pod šumama od 59,5 odsto ukupne teritorije, ili 826.782 hektara, ali i odnosu ukupne površine od 1,3 hektara po stanovniku.

“Ukupan potencijal crnogorskih šuma je veoma značajan, jer ukupna dubeća zapremina drveta procijenjena je na 122 miliona kubika, sa tekućim godišnjim zapreminskim prirastom od 2,9 miliona kubika. Na osnovu svih parametara kojim raspolažemo može se vidjeti da je sječa na godišnjem nivou ispod 50 odsto prirasta što garantuje održivo gazdovanje našim šumskim bogatstvom”.

Mitrović kaže da sumnja u tačnost procjene prirasta šuma između ostalog i zbog vrlo čestih šumskih požara koji, kako navodi, desetkuju stotine hektara šuma i milone kubika drvne mase, kao i zbog suša, nepošumljavanja opožarenih i posječenih površina lišćarima i autohtonim vrstama, već uglavnom crnim borom...

“Previše se troši drveta i ovo sadašnje stanje je potpuno neodrživo. Ne samo da ćemo ostati bez šuma, nego vjerovatno zbog ovakve nekontrolisane sječe i eksploatacije i bez voda”, upozorava Mitrović.

Prema podacima Ministarstva, lani je ukupan plan sječa po svim osnovama bio je 804.821 kubik bruto-drvne mase.

“Godišnjim Programom gazdovanja šumama za 2019. godinu bilo je predviđeno da se ukupno posiječe 772.086 kubika. Od navedenih količina za potrebe ogrjeva svake godine se planira oko 250.000 kubika koji se koriste za toplinsko grijanje. Preostala količine drveta za energetske potrebe dobija se od preostalih industrijskih sječa, drvnog otpada i gotovnih proizvoda, kao što su pelet, briket i slični proizvodi. Shodno planiranim sječama, kao i planskim dokumentima koje sprovodi Uprava za šume, sječa se kreće u granicama zakonom dozvoljene u odnosu na ukupan prirast šuma koji iznosi 2,9 miliona kubika. To znači da u našim šumama nema smanjenja drvne zapremine, kao ni smanjenja prostora pod šumama, već nasuprot, imamo povećanje i zapremine i prostora pod šumama, što se konstatuje u svim krovnim dokumentima”, navode iz Ministarstva.

Mitrović, međutim, tvrdi da na mnogim mjestima gdje se prodaju drva za ogrjev nijedna cjepanica nama otisak šumarskog čekica na osnovu kog bi se moglo zaključiti da je drvo legalno doznačeno.

“Masovna krađa i pljačka ogrjevnog drveta doživljava kulminaciju u koju su uključeni i neki šumari/lugari. Dovoljno je stati pored puta i vodjeti koliko kamiona prođe natovareno drvetom na kome nema ni jednog jedinog ‘čekića’. Posljednjih godina su nikli brojni pogoni za cijepanje i pakovanje ogrjevnog drveta. Kradeno drvo se prodaje po trotoarima iz prikolica po Nikšiću, Podgorici i drugim gradovima bez problema. Drvokradice u jednoj sječi najčešće kradu manje količine drveta, po 2-3 kubika, pa se i u slučaju hvatanja lopova to smatra sitnom krađom vrijednosti do 150 eura i ne goni se po službenoj dužnosti, što ide na ruku šumokradicama. Skoro svakoga dana imamo pozive građana koji prijavljuju krađu drveta i traže da reagujemo, a jedino što možemo uraditi je da o tome obavijestimo policiju”.

Čije je drvo u kamionima iz Skadra

Iz Organizacije KOR “Vijestima” su kazali i da se velike količine drveta za ogrjev nelegalno prodaju u Albaniji, koja je zabranila sječu da bi zaštitila šume.

Dostavili su i fotografije kamiona iz Skadra sa albanskim regitracijama, uz tvrdnje da su im ti prodavci kazali da je drvo iz Crne Gore.

Iz Ministarstva, međutim, navode da nema kršenja Odluke o privremenom ograničenju izvoza drvnih sortimenata iz Crne Gore koju je Vlada donijela u martu 2017. godine, a produžila dopunom iz aprila 2019.

Vozači navodno kažu da su drva crnogorska
Vozači navodno kažu da su drva crnogorska(Foto: KOR)

“Uprava carina dosljedno sprovodi kontrolu ove odluke, a ako pojedine NVO imaju konkretne dokaze za slučajeve nelegalnih aktivnosti u tom pravcu, pozivamo ih da nadležnim institucijama dostave relevantne informacije. Podsjećamo da je Vlada od početka mandata odgovorno pristupila sređivanju stanja u oblasti šumarstva, s ciljem da se zaštite i održivo koriste osjetljivi šumski resursi. Suočavajući se sa brojnim izazovima, Odluka o ograničenju izvoza drvnih sortimenata iz šuma u državnom vlasništvu i uvođenje režima dozvola za šume u privatnom vlasništvu, je već dala vidljive rezultate poput stabilizacija tržišta ogrjevnog drveta u Crnoj Gori, rast izvoza proizvoda od drveta, u prvom redu rezane građe i drvnog peleta”.

Država podstiče korišćenje peleta

Iz Ministarstva navode da su pored činjenice da je, prema njihovim podacima, sječa drveta mnogo manja od godišnjeg prirasta, pokrenuli projekte za postizanje ciljeva energetske efikasnosti, kako bi se za grijanje više koristila biomasa, a ne posječena stabla.

“Već duži niz godina u saradnji sa Ministarstvom ekonomije realizuje se projekat ‘Grijanje bazirano na biomasi na Zapadnom Balkanu - putokaz za održivi razvoj’. U Crnoj Gori imamo više fabrika peleta koje su ostvarile zapažene rezultate. Proizvodnja peleta u 2015. godini bila 17.022 tone, dok je u 2018. iznosila 66.413 tona, što je rast proizvodnje od skoro četiri puta. Kroz ovaj projekat, građani imaju priliku i da kroz povoljne kreditne anražmane nabave opremu za toplinsko grijanje na biomasu”.

Ove godine zasadili skoro 800 hiljada sadnica na 298 hektara

Iz Ministarstva ističu i da se velika pažnja posvećuje pošumljvanju. “Jedna od re dovnih aktivnosti Uprave za šume, a shodno Planu gazdovanja šumama za svaku godinu, jeste i pošumljavanje goleti i opožarenih površina. Tokom 2019. godine ukupno je zasađeno 784.888 komada novih sadnica, a površina na kojoj su nikli ti novi zasadi iznosi 298,43 hektara. Za ovu namjenu, Vlada je u ovoj godini opredijelila oko 350.000 eura, koje su utrošene za sadnju”.

Koncesionari većinom nemaju obavezu pošumljavanja, već to umjesto njih radi Uprava za šume prema planskoj dokumentaciji.

“Obavezu pošumljavanja po koncesionom ugovoru je imao jedan dugoročni korisnik šuma, ali je taj ugovor zbog neispunjenja obaveza i raskinut”.


Vidi sve komentare