Žegura: Hitno sprovoditi postojeću politiku iz svih oblasti socijalne pravde - Vijesti.me
"DA ŠTO PRIJE NESTANE SOCIJALNI JAZ"

Žegura: Hitno sprovoditi postojeću politiku iz svih oblasti socijalne pravde

„Na primjer zakonsko rješenje socijalno štiti određene gupe stanovništva, ali je taj zakon toliko tvrd da ostale grupe koje nijesu zakonom prepoznate, nikako ne mogu doći do socijalne zaštite“, navela je Žegura

Tijana Žegura, Juventas
Tijana Žegura, Juventas (Foto: PR Centar)

U Crnoj Gori potrebno je hitno sprovoditi postojeću politiku iz svih oblasti socijalne pravde, kako bi što prije nestao socijalni jaz među stanovništvom, a mladi dobili jednake početne šanse i mogućnosti za napredak, ocijenjeno je iz nevladine organizacije Juventas.

Direktorica programa za smanjenje štete NVO Juventas, Tijana Žegura, kazala je u intervjuu za PR Centar povodom Svjetskog dana socijalne pravde 20. februara da sa aspekta same politike, strateškog i zakonodavnog okvira postoje prilično dobra zakonska rješenja, ali da se veliki problem javlja u praksi.

„Na primjer zakonsko rješenje socijalno štiti određene gupe stanovništva, ali je taj zakon toliko tvrd da ostale grupe koje nijesu zakonom prepoznate, nikako ne mogu doći do socijalne zaštite“, navela je Žegura.

Prema njenim riječima, ključni problemi u oblasti socijalne politike su brojni.

„Da krenemo od statističkih podataka – MONSTAT, kao relevantna ustanova, već tri godine nije objavila podatke o apsolutnoj liniji siromaštva. U Juventasu smatramo da je to nedopustivo i ne razumijemo zbog čega se to ne uradi“, istakla je Žegura.

Ona je ukazala da je u 2013. godini donja granica primanja u Crnoj Gori bila 186 eura po odrasloj osobi.

„U tom slučaju dolazimo do podataka da na primjer četvoročlana porodica sa svim primanjima koja uključuju ne samo materijalno obezbjeđenje nego i dječije dodatke ne dostiže iznos od 186 EUR“, navela je Žegura.

Ona je kazala da, prema podacima iz 2013. godine 8,6 odsto građana Crne Gore živi ispod linije siromaštva, navodeću da to znači da se svaki deseti stanovnik Crne Gore nalazi ispod linije siromaštva.

Taj problem je, kako je dodala, vrlo kompleksan i ne podrazumijeva samo nedostatak finansija, već i nejednakost šansi za tu porodicu.

„Država socijalne pravde je država koja omogućava jednakost u svim sferama života svim građanima. U Crnoj Gori ta jednakost nije dovoljno vidljiva, odnosno osjeća se veliki jaz između onih koji žive ispod linije siromaštva i ostalih građana, koji imaju bolji životni standard. Problemi se javljaju u pristupu obrazovanju“, kazala je Žegura.

Ona je navela da jedno dijete koje se rodi u Rožajama ili u drugim gradovima na sjeveru ima deset puta manje šanse da pohađa predškolsko obrazovanje, nego na primjer dijete koje se rodi u Budvi ili u drugim primorskim gradovima.

„Postoje i problemi kada je riječ o pristupu socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, problemi prilikom zapošljavanja naročito na sjeveru gdje je najveća stopa nezaposlenosti“, rekla je Žegura.

Ona smatra da veliki problem postoji sa jednoroditeljskim porodicama gdje, kako je navela, djeca ne primaju zakonom zagarantovano izdržavanje, kao što je to slučaj u regionu ili u Zapadnoj Evropi gdje država isplaćuje primanja.

„Nijesu u problemu samo jednoroditeljske porodice, već i porodice sa više djece gdje je primjetno da rađanjem svakog novog djeteta standard porodice pada“, kazala je Žegura.

Na pitanje da li se, na osnovu iskustva koje imaju u radu sa marginalizovanim grupama (Romi, LGBT, osobe pogođene HIV-om), poštuje njihovo pravo pravo na rad, Žegura je odgovorila da je problem u Crnoj Gori što u oblasti prava na rad ne postoje dokumentovani podaci o tome da je neko dobio otkaz zato što pripada LGBT populaciji.

„Slučajevi diskriminacije, naravno, postoje. Poslodavci nekome daju otkaz ili mu otežaju rad zbog toga što pripada određenoj grupi. Pored LGBT osoba, tu su i osobe koje su bile u zatvoru. Ali najveću diskriminaciju osjećaju osobe koje žive sa HIV-om“, kazala je Žegura.

Poseban problem u svim sferama socijalne pravde i socijalne zaštite, kako je ocijenila, predstavljaju mladi koji su u višem riziku od socijalne isključenosti od svojih vršnjaka.

„To su uglavnom mladi koji dolaze iz romske populacije, mladi koji zloupotrebljavaju droge, mladi bez roditeljskog staranja, mladi koji su u sukobu sa zakonom ili potiču iz porodica koje su imale problem sa zakonom ili iz porodica u kojima se zloupotrebljavaju droge“, precizirala je Žegura.

Ona je kazala da su tim mladima prilično umanjene početne šanse kada je u pitanju pristup obrazovanju u odnosu na ostale vršnjake.