Žegura: Osigurati adekvatan tretman zavisnicima od psihoaktivnih supstanci

„Njihova zdravstvena i socijalna zaštita je nanezadovoljavajućem nivou i daleko od predviđenih međunardnih standarda. Posebno je zabrinjavajući nedostatak programa podrške u Istražnom zatvoru u kom se, uslijed dugog trajanja pritvora, lica zadržavaju nekada i godinama“, navela je Žegura
0 komentar(a)
Tijana Žegura, Foto: Prcentar.me
Tijana Žegura, Foto: Prcentar.me
Ažurirano: 05.01.2016. 15:19h

Nevladina organizacija Juventas apelovala je na nadležne organe da osiguraju adekvatan tretman osobama koje su zavisne od psihoaktivnih supstanci, unutar i van zatvorenih institucija.

Juventas je, kako su saopštili, potrešen smrću pritvorenika u Istražnom zatvoru, koja je u medijima nezvanično okarakterisana kao posljedica predoziranja psihoaktivnim supstancama.

Ta organizacija se, kako su saopštili, sa partnerima u kontinuitetu obraćala nadležnim instituacijama sa zahtjevom da se uspostavi ili unaprijedi tretman korisnika psihoaktivnih suspstanci koji se nalaze u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS).

„Ali ni poslije deset godina, adekvatni uslovi za tretman korisnika droga nisu postignuti. Nažalost, sličnom saopštenjem smo se obraćali i 2012. godine, kada je, u susret novogodišnjim praznicima, došlo do smrti zatvorenika usljed predoziranja“, saopštila je programska direktorica Juventasa Tijana Žegura.

U međuvremenu, dodala je, došlo je do određenih unapređenja u sistemu, koje pozdravljaju. „Ali i apelujemo da se tokom 2016. godine preciziraju i ispune planovi za postizanje kvalitetnijeg rada sa korisnicima droga u zatvorima“.

„Predlozi mjera za rješavanje problema neadekvatnog tretmana korisnika droga u zatvorima dati su i „Nacrtom Akcionog plana za unapređenje položaja lica u pritvoru i na izdržavanju kazne zatvora kao i za unapređenje podrške nakon otpusta“ koji je izrađen tokom 2015. uz koordinaciju Juventasa i Akcije za ljudska prava“, kazala je Žegura.

Ona je rekla da je Juventas, kao organizacija koja direktno radi sa zavisnicima od psihoaktivnih supstanci u aktivnoj fazi korišćenja, ali i sa osuđenim licima kojase nalaze u ZIKS-u, u svakodnevnom kontaktu sa tim kategorijama stanovištva.

„Njihova zdravstvena i socijalna zaštita je nanezadovoljavajućem nivou i daleko od predviđenih međunardnih standarda. Posebno je zabrinjavajući nedostatak programa podrške u Istražnom zatvoru u kom se, uslijed dugog trajanja pritvora, lica zadržavaju nekada i godinama“, navela je Žegura.

Prema njenim riječima, u ZIKS-u i pored postojanja volje uprave, još ne postoji standardizovan tretman osuđenih osoba koje su oboljele od zavisnosti odpsihoaktivnih supstanci. „Nadležne institucije iz oblasti zdravstva i socijalnog staranja moraju se aktivnije uključiti u rješavanje ovog velikog društvenog problema“.

„Osuđenim licima je omogućeno psihijatrijsko liječenje, koje uključuje medikamente, a samo osobekoje su u zajednici otpočele liječenje metadonskom supstitucijom opijatskih zavisnika, isti tretman mogu nastaviti u ZIKS-u.Međutim, ni deceniju nakon uvođenja substitucije, ovaj vid liječenja još uvijek nije moguće započeti u ZIKS-u“, kazali su iz Juventasa.

Žegura je saopštila da u ZIKS-u ne postoji odjeljenje za detoksikaciju zavisnika po dolasku na izvršenje krivičnih sankcija, kao ni terapija koja bi bilajednaka onoj koja se pruža u lokalnim zajednicama.

„Kvalitet zdravstvene zaštite osuđenih lica u zatvorenim institucijama ne smije zaostajati za kvalitetom zdravstvene zaštite ostalihgrađana. Nažalost, Ministarstvo pravde nije u punom obimu usvojilo amandmane Akcije za ljudska prava i Juventasa kojima se tražilo da se cjelokupna briga o zdravstvenoj zaštiti pritvorenih i zatvorenih lica da u nadležnost Ministarstva zdravlja“, kaže se u saopštenju.

Žegura je rekla da, i pored svih napora službi Uprave policije i ZIKS-a, i u zatvorima sa najvećim nivoom sigurnosti širom svijeta dolazi do zloupotrebe psihoaktivnih supstanci.

„Postoji nebrojeno mnogo dokaza da se ne može smanjitiponuda psihoaktivnih supstanci, dok se ne smanji potražnja istih, pa su sve razvijene zemlje svoje napore uložile upravo u tretmanzavisnika kako bi smanjili potražnju, uključujući I adekvatan rad sa korisnicima droga na izdržavanju kazne zatvora“, dodala je ona.

Žegura je ocijenila da veliku odgovornost u toj oblasti snose i Ministarstvo zdravlja i Nacionalna kancelarija za droge, koji još uvijek nijesu izradili smjernice za Program smanjenja štete u Crnoj Gori, čija je izrada bila planirana još Nacionalnim strateškim odgovorom drogama 2008-2013. godine, a na koje se i aktuelni Zakon o sprječavanju zloupotrebe droga poziva, a koji je usvojen u prvoj polovini 2011. godine.

„Nedostajućim smjernicama je pored prevencije smrti usljed predoziranja psihoaktivnim supstancama, trebalo urediti i ostale programe smanjenja štete poput supstitucione terapije metadonom, te buprenorfinom, ali i fukcionisanje programa zamjene korišćenih igala i špriceva za sterilne, te prikupljanje i odlaganje ove vrste medicinskog otpada“, poručila je ona.

Žegura je rekla da, prema odgovoru koji su na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama dobili 17. decembra prošle godine od Ministarstva zdravlja, saopšteno im je da, pored tih, oblast prevencije narkomanije, posebno tercijarnog nivoa, još uvijek nije precizno – na osnovu pismenih protokola ili vodiča dobre prakse, uređeno liječenje trudnica zavisnih od psihoaktivnih supstanci, ali ni pre i post natalno liječenje njihovih novorođenčadi, kao ni prevencija vertikalne transmisije infekcije virusnim hepatitisom C.

„U istom odgovoru smo došli do saznanja da potrebnim podzakonskim aktima nije precizirana ni saradnja ZIKS-a i Ministarstv zdravlja, odnosno institucija zdravstvene zaštite po pitanju dijagnostike i liječenja osoba koje žive sa infekcijom virusnog hepatitisa C, ali ni izvršenja obavezne mjere liječenja narkomana u bolnici po osnovu odluke suda“, dodaje ona.

Kako je rekla, u trenutnoj pat poziciji u kojem se nalazi zdravstvena zaštita zatvorenika koji imaju istoriju bolesti zavisnosti od psihoaktivnih supstanci, a izazvana upravo nepostojanjem zakonske regulative i prebacivanjem lopte iz dvorišta Ministarstva zdravlja u dvorište Ministarstva pravde i obratno, najveća šteta se upravo nanosi osobama koje se nalaze na izdržavanju krivičnih sankcija.

„Stoga apelujemo na Ministarstvo pravde da hitno uposli nedostajući medicinski kadar u ZIKS-u, te u saradnji sa Ministarstvom zdravlja izradi nedostajuću podzakonsku regulativu iz oblasti liječenja bolesti zavisnosti od psihoaktivnih supstanci, odnosno uvede nedostajuće servise dijagnostike, detoksifikacije i tretmana po ugledu na one koje postoje u zajednici, ili uvedu nove, na primjerima dobrih praksi, dokazane programe“, saopštila je Žegura.

Ti programi, smatra ona, moraju predvidjeti i servise podrške u okviru Istražnog zatvora.

Bonus video: