Sakriveni podaci o rezervama uglja

Iz MANS-a kažu da je nejasno zašto se sprovodi javna rasprava imajući u vidu neizvjesnost izgradnje drugog bloka, zbog problema u pronalaženju finansijera
128 pregleda 4 komentar(a)
Termoelektrana Pljevlja, Foto: Goran Malidžan
Termoelektrana Pljevlja, Foto: Goran Malidžan
Ažurirano: 17.11.2016. 06:54h

Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu izgradnje drugog bloka Termoelektrane Pljevlja sadrži kontradiktorne podatke da li se gradnja planira zbog pokrivanja deficita električne energije u Crnoj Gori ili za izvoz struje u zemlje regiona, a posebno u Italiju, ocijenili su u MANS-u.

Iz te NVO su kazali da je u elaboratu navedeno da Elektroprivreda izgradnjom novog bloka želi da pokrije potrebe za električnom energijom u Crnoj Gori do 2050. godine.

“Zatim se ukazuje da je razlog izgradnje i izvoz električne energije u zemlje regiona, a posebno u Italiju, nakon postavljanja i puštanja u rad podmorskog HVDC kabla, te se kao jedan od prioritetnih ciljeva koji će biti realizovan navodi i 'eliminacija aktuelnog deficita električne energije u Crnoj Gori'. Prvo je kontradiktorno, jer se tvrdi da se planira izvoz struje, a sa druge strane se potreba gradnje nove TE obrazlaže deficitom električne energije, koji u toku 2016. u Crnoj Gori nije postojao”, navodi MANS u komentarima na elaborat, koji su dostavljeni “Vijestima”.

Javna rasprava o elaboratu zakazana je za danas u Pljevljima.

Iz MANS-a kažu da je nejasno zašto se sprovodi javna rasprava imajući u vidu neizvjesnost izgradnje drugog bloka, zbog problema u pronalaženju finansijera.

Češka eksportna banka (CEB) i češko kreditno-osiguravajuće društvo EGAP, na koje se računalo da će biti finansijeri, odustali su zbog, kako je ranije objavljeno, nemogućnosti dobijanja državne garancije.

Izabrani izvođač radova Škoda Praha pregovarala je sa nekoliko banaka predvođenih CEB-om, sa EGAP i Export-import bankom Slovačke.

Iz MANS-a navode da elaborat nije razmatrao stvarne alternativne scenarije, poput proizvodnje struje kroz izgradnju termoelektrane na biomasu, vjetroelektrana, solarnih panela i slično.

Dodaju da je ostalo upitno da li u užem pljevaljskom basenu ima dovoljno rezervi uglja za 40 godina rada drugog bloka.

U Elaboratu, kako kažu, nijesu tabelarno prikazani podaci o eksploatacionim rezervama uglja u tonama u takozvanom užem pljevaljskom basenu, kao i po pojedinim ležištima.

“Na taj način su od javnosti sakriveni podaci koji treba da potvrde da li rezervi uglja ima dovoljno za rad nove TE”, rekli su iz MANS-a.

U dokumentu se navodi da su raspoložive zalihe uglja u užem pljevaljskom basenu glavni faktor izbora optimalne snage od 254 MW za drugi blok za 40 godina rada, iako se u nizu ranijih javno objavljenih dokumenata navodilo da su raspoložive zalihe uglja glavni faktor izbora optimalne snage od 220 MW za drugi blok tokom 40 godina rada.

“Na strani 55 je prikazana tabela prema kojoj će za rad prvog i drugog bloka biti potrebno ukupno 87.512.857 tona, a dalje se navodi da su rezerve uglja ukupno 164.987.781 tona (pljevaljski basen: 66.822.297 tona, Rudnik Maoče: 90.667.500 tona; Rudnik Mataruge: 7.497.984 tona). Ovo implicira da će biti otvoren Rudnik Maoče i da u pljevaljskom basenu nema dovoljno rezervi za rad drugog bloka za svih 40 godina, pri čemu se u dokumentu navodi da je udaljenost rudnika u Maočama tolika da transport gumenom trakom praktično ne dolazi u obzir, već je potreban transport kamionima, što bi u krajnjem uvećalo troškove ukupne investicije”, smatraju u MANS-u.

Dodaju i da su prikazani netačni podaci o trenutnoj zaposlenosti u Rudniku uglja Pljevlja i TE. U Elaboratu se navodi da Rudnik zapošljava oko 1.100 radnika i da u Elektroprivredi u Opštini Pljevlja radi više od 400 osoba.

“Navedeni podaci nijesu tačni. Prema informacijama sa sajta Komisije za hartije od vrijednosti, na kraju juna 2016. godine Rudnik uglja je zapošljavao 872 radnika, dok podaci u posjedu Istraživačkog centra MANS-a pokazuju da je u postojećoj TE na kraju 2014. bilo uposleno 207 radnika”, kazali su iz MANS-a.

Iz te NVO navode da dokument sadrži kontradiktorne podatke da li je i kada planirana ekološka sanacija postojećeg bloka i na više mjesta se pominje sistem daljinskog grijanja Pljevalja, koji je neizvjestan i ne predstavlja sastavni dio projekta izgradnje drugog bloka.

“Dokument sadrži niz proizvoljnih, zastarjelih i nepotpunih podataka o stvarnim uzrocima i stepenu zagađenja u Pljevljima. Neprihvatljivo je što autori elaborata uopšte nijesu odgovorili na pitanje koliki je uticaj postojeće TE na zdravlje stanovnika”, rekli su iz MANS-a.

Smatraju i da nije obezbijeđeno najbolje tehnološko rješenje za drugi blok i pitanje je da li će zadovoljiti nove granične vrijednosti zagađujućih materija i čvrstih čestica u vazduh, čije se donošenje u EU očekuje 2017. godine. Navode i da elaborat uopšte ne tretira pitanje prekograničnog uticaja izgradnje drugog bloka i treba ga vratiti na doradu.

Škoda najavljuje alternativna rješenja za obezbjeđenje novca

Škoda Praha će predstaviti alternativna rješenja u pronalaženju finansijskih sredstava kako bi se aktivirali već potpisani ugovori i počela gradnja drugog bloka TE Pljevlja, rekao je “Vijestima” projekt menadžer TE 2, Stanislav Kukučka.

Iz kompanije, međutim, nijesu odgovorili na pitanja kada će predstaviti alternativna rješenja i sa kojim bankama sada pregovaraju nakon što su CEB i EGAP odustali.

Škoda Praha, članica češke ČEZ grupe, obavezala se da će izgraditi termo blok od 254 megavata za procijenjenih 324,5 milliona eura.

Bonus video: