Pravilnik o označavanju robe Brajevim pismom nije primjenjiv u praksi i predstavlja biznis barijeru za trgovce, smatraju članovi Odbora udruženja trgovine Privredne komore (PKCG), dok u Ministarstvu ekonomije tvrde da su napravljene određene izmjene u cilju njegove lakše primjene.
Predsjednik Odbora trgovine, Stevan Karadaglić, kazao je da Pravilnik o listi proizvoda i načinu isticanja obavještenja o robi na Brajevom pismu, koje je Ministarstvo ekonomije donijelo, predstavlja novu biznis barijeru.
“Pravilnikom je određeno isticanje deklaracije na Brajevom pismu za šampone i deterdžente za pranje rublja zapremine veće od pola litra”, rekao je Karadaglić na sjednici Odbora udrženja trgovine.
On je podsjetio da su se PKCG i predstavnici Vlade zalagali za smanjenje svih biznis barijera, a sada imaju obrnutu situaciju da se uvodi jedna od biznis barijera.
“Sam Pravilnik je nedostatan, jer se po njemu ne može postupati. Ovo je još jedan primjer koji ide u prilog privrednika da se pravila ne smiju donositi jednostrano i bez saglasnosti privrede”, ocijenio je Karadaglić, koji je predstavnik kompanije Kastex.
On je precizirao da je upućena inicijativa Ministarstvu ekonomije da se Pravilnik stavi van snage, a ako ne može, da se odloži njegova primjena najmanje za šest mjeseci, uz neophodne korekcije.
“Ministarstvo nas je obavijestilo da će ti predlozi PKCG biti razmotreni ponovo, a danas je pred nama Predlog izmjena i dopuna zakona o zaštiti potrošača, u kojem nema tih izmjena, ni ostalih koje je PKCG inicirala”, dodao je Karadaglić.
Generalni direktor Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača u Ministarstvu ekonomije, Jovo Rabrenović, kazao je da zakon propisuje nešto drugačije u odnosu na Pravilnik.
“Nijesam siguran da zakon nije napravio izmjenu kako ste rekli. Prije dvije i po godine kada je zakon usvojen u parlamentu, on je predviđao da obavještenje i cijena na Brajevom pismu budu na svim proizvodima”, podsjetio je Rabrenović.
Prema njegovim riječima, zbog nemogućnosti da se to u praksi sprovede, a i na inicijativu PKCG, tražene su izmjene da to bude samo obavještenje, a ne i cijene i to za dva proizvoda.
On je naveo da je u pitanju Predlog zakona za koji se ne može reći da će takav biti usvojen.
“Evropska komisija (EK) dala je određene sugestije, koje nijesu u vezi sa Brajevim pismom, jer su zakonodavstvo i drugi organi radili na određenim normama, što EK i direktive nijesu tako predviđali”, rekao je Rabrenović.
On je kazao da nijednoj državnoj instituciji nije cilj da pravi barijere, već da napravi prostor u kojem privrednici mogu samostalno i legalno da rade.
Rukovodilac službe za pravne poslove PKCG, Aleksandar Mitrović, smatra da je privreda relativno kasno uključena u izradu tih zakonskih odredbi.
“Puno je izmjena i dopuna ovog Zakona, zbog čega sugerišem izradu novog. Nadzorni organi se takođe dobro ne snalaze sa svim odredbama, jer imamo različito tumačenje zakona od inspektora do inspektora”, kazao je Mitrović.
Direktive EU se, kako je dodao, ne mogu doslovno prevoditi i usvajati, već se njima daju smjernice, one se prerađuju i usklađuju sa domaćim zakonodavstvom.
Mitrović smatra da se Pravilnik ne može ni tehnički, ni finansijski ispuniti u praksi.
Mirjana Nikčević iz Tehnomaxa smatra da Pravilnik treba staviti van snage, jer je to definitivno biznis barijera.
“U pitanju su veliki troškovi, a ako se mora primijeniti, onda da se trgovcima daju određene druge olakšice”, saopštila je Nikčević.
Ona je navela da bi najbolja solucija bilo donošenje novog zakona.
“On nije sav loš, ali nijedna naša sugestija u zadnje dvije godine nije uzeta u razmatranje. Svaki tržišni inspektor tumači odredbe na svoj način. Imamo određene obaveze prema EU, ali i te odredbe moramo prilagoditi nama”, rekla je Nikčević.
Jovan Lekić iz Nall grupe smatra da je cijeli sistem odnosa pogrešno postavljen.
“Inspektor štiti potrošača od nas, a to ne treba. Mi sve radimo da se dodvorimo potrošaču, da bi ih zadržali i da ne bi otišli kod konkurencije”, kazao je Lekić.
Rabrenović je rekao da se zakon radi da bi služio i potrošačima i trgovcima.
“Nama je problem veliko neangažovanje samih potrošača kada su u pitanju odredbe zakona. Potrošači ne traže informacije i ne koriste ono što je predviđeno zakonom. Ipak, trgovac mora znati malo više od potrošača u dijelu prava datih zakonom”, smatra Rabrenović.
Izmjene, kako je kazao, traju dosta dugo, u šta je uključeno puno organa i eksperata.
“Moramo usaglasiti to sa važećim zakonima u Crnoj Gori. Suštinski i novi zakon ne bi previše promijenio, možda bi isčistio neke nejasnoće, ali bi to zahtijevalo mnogo vremena”, dodao je Rabrenović.
On je naveo da postoji važeći zakon, kao i Pravilnik.
“Za ovaj period nije bilo nijedne kazne, što je razmijevanje situacije svih učesnika u ovom procesu. On može biti stavljen van snage samo ako nije u skladu sa Ustavom”, rekao je Rabrenović.
On je predložio da trgovci daju zajednički predlog šta misle da treba promijeniti, da bi se on mogao primijeniti, ali da ne traže da se stavi van snage.
Karadaglić je kazao da treba unaprijediti tekst zakona realnim zahtjevima iz života, odnosno prakse koja je već poznata. Trebalo bi razmotriti i potrebu donošenja novog zakona, a u radnoj grupi mora biti predstavnik PKCG, odnosno trgovaca koji će insistirati na primjeni zakona u praksi.
“Takvu incijativu kao PKCG ćemo uputiti novom ministru ekonomije da radi na tome. Nije problem zakon već primjena i da li ga je moguće u praksi primjenjivati”, zaključio je Karadaglić.
Bonus video:
