Ggeneralni sekretar Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG) Boris Spalević rekao je da je neizvjesno koliko će novca biti potrebno obezbijediti kroz naknade, kako bi se formirale rezerve nafte i naftnih derivate.
"Tokom javne rasprave i prezentovanja Nacrta zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, ostalo je otvoreno, takođe, kada će se raditi pravilnik o izračunavanju prosječnog dnevnog neto uvoza, prosječne potrošnje i količina zaliha nafte i naftnih derivata, kao i koliko će iznositi naknada po litru derivata. U regionu se rade studije u dijelu analize postojećih ili potencijalnih kapaciteta za skladištenje obaveznih rezervi, pa i ta stavka ostaje otvorena za razmatranje", naveo je Spalević.
Crna Gora je preuzela obaveze formiranja naftnih rezervi ratifikacijom Ugovora o osnivanju Energetske zajednice. Te obaveze trebalo bi da budu ispunjene najkasnije do 2023. godine, a početak formiranja rezervi nafte, koji će pratiti uvođenje nove taksa na gorivo, trebalo bi da počne odmah po usvajanju novog zakona.
"Nas u Udruženju je interesovalo da li će privatni subjekti moći da uđu u privatno-javno partnerstvo u dijelu pravljenja novih skladišnih kapaciteta i na kojim lokacijama, kao i koliko će maksimalno koštati zakup postojećih lokacija, po skladišnoj toni u nacionalnim skladištima, radi pravljenja proračuna budućih investicija", istakao je Spalević.
Na pitanje da li u Udruženju imaju saznanja kakva je situacija u okruženju, Spalević je odgovorio da je slična kao i u Crnoj Gori. Sve zemlje koje su preuzele obaveze ratifikacijom Ugovora o osnivanju Energetske zajednice, navodi, rade predano na tome.
"Imamo situaciju u Srbiji da oni planiraju izgradnju skladišnih kapaciteta sa investicijom od blizu 500 miliona eura, pa je sada u fazi sagledavanje utvrđivanja uslova u kom odnosu je potrebno podići pogon za skladištenje. Regionalna razlika postoji jer Srbija, BiH, Hrvatska, Makedonija, Albanija imaju svoje rafinerije i prerade, kao i državne skladišne kapacitete. Države u okruženju razmišljaju o eventualnoj adaptaciji postojećih skladišta, a crnogorskoj javnosti je poznato da su glavni skladišni kapaciteti locirani u Luci Bar. Ne preostaje puno razmišljanja gdje će sve biti moguće skladištiti obavezne naftne rezerve", dodao je Spalević.
Buduća agencija bi trebalo da bude odgovorna i vodi računa da održava i prodaje obavezne zalihe nafte i naftnih derivate, shodno direktivi EZ 2009/119/EZ, kao i da uredno i redovno izvještava EZ o zalihama koje bi se eventualno držale ne samo u skladištima u Crnoj Gori, već i izvan granica Crne Gore. Alternativa skladištenju nafnih rezervi u Crnoj Gori bila bi kupovina tiketa u nekoj drugoj državi, članici EU koja bi skladištila i održavala naše rezerve.
"Članice EU ili države koje bi nam eventualno prodavale tikete, podnosile bi izvještaj iz kojeg se vide zalihe koje postoje na posljednji dan svakog kalendarskog mjeseca, razvrstane po kategorijama derivata", objasnio je Spalević.
Hrvati rezerve plaćaju iz budžeta, umjesto iz naknada
U Hrvatskoj, koja je članica EU, kako napominje Spalević, formirana je Agencija za obavezne zalihe nafte i naftnih derivata HANDA, koja ima ulogu da održava i prodaje obavezne zalihe nafte i naftnih derivata shodno direktivi EZ 2009/119/EZ.
"Koliko sam informisan, rad i finansiranje HANDA regulisano je u potpunosti budžetskim rezervisanim sredstvima Hrvatske, a ne prikupljanjem naknada, kako to planiraju da urade u Crnoj Gori", naveo je Spalević.
Bonus video:
