Budva se ne pita kada Statis gradi

Iz rješenja izbačena rečenica o opštinskom prostornom planu o čijem DUP-u treba da odlučuje nova vlast u Budvi
8 komentar(a)
Miločer, Foto: Vuk Lajović
Miločer, Foto: Vuk Lajović
Ažurirano: 11.11.2016. 19:04h

Vlada je izmijenila odluku o urbanističko-arhitektonskom rješenju hotelskog rizorta - Miločer kojom je smanjila nadležnost Opštine Budva nad planiranim stambeno-hotelskim kompleksom kojeg treba da gradi grčki biznismen Petros Statis.

Iz teksta ranije odluke izbačen je dio rečenice da “rješenje predstavlja sastavni dio Prostornog plana Opštine Budva ”. Ostalo je da rješenje “predstavlja sastavni dio planskog dokumenta šire teritorijalne cijeline i Prostornog plana područja posebne namjene za morsko dobro”.

Cijeli taj prostor trebalo je da urbanistički pokrije DUP Čedi Kraljičina plaža u skladu sa Prostornim planom (PP) opštine Budva . DUP i izmjene opštinskog PP može da usvaja i mijenja opštinski parlament Budve, u kojem nakon nedavnih izbora većinu ima opozicija, a ne DPS.

Anekse ugovora o zakupu Svetog Stefana, Miločera i Kraljičine plaže usvojila je Skupština glasovima poslanika iz DPS-a, SD, Pozitivne i manjina. Te izmjene su Statisu produžile period zakupa, smanjile kiriju i omogućile izgradnju stanova u Miločerskom parku za prodaju.

Vlada je juče utvrdila Program subvencionisanja kamatne stope hotelijerima koji su uzeli kredit kod Investiciono-razvojnog fonda.

Subvencije će moći da dobiju oni koji ulažu u postojeće objekte kategorije tri i manje zvjezdica u cilju unapređenja kvaliteta ponude do nivoa četiri i pet zvjezdica. Podršku će dobiti i oni koji ulažu u hotele sa četiri i i pet zvjezdica, sa izuzetkom apart i kondo hotela, gostionica, motela i hostela.

Budžetom Ministarstva održivog razvoja i turizma za 2016. godinu je u ovu svrhu opredijeljeno 50 hiljada eura, a novac će biti obezbjeđivan i narednih godina.

Korisnici subvencija moraju imati izmirene sve poreske obaveze, a subvencije iznose najviše 50 odsto iznosa kamate za velika, 60 odsto za srednja i 70 odsto za mala preduzeća.

Usvojen je i Predlog izmjena Zakona o izvršenju i obezbjeđenju koje bi trebale da omoguće bržu i jednostavniju naplatu dugova među građanima i privredom, ali i da olakšaju naplatu poreskih dugova državi.

Izmjenama se preciziraju međusobne obaveze organizacija za prinudnu naplatu, izvršitelja, sudova i banaka, a omogućava jednostavnija naplata dugova i preko akcija, obveznica stare devizne štednje i udjela u privrednim društvima.

Prema izvještaju sa javne rasprave na nacrt ovog zakona stigao je veliki broj komentara i predloga koji nijesu uvršteni u ovoj predlog, ali su proslijeđeni radnoj grupi na dodatno razmatranje.

To se odnosi i na više predloga banaka u vezi sa naplatom duga preko oročene štednje, definisanje šta je to zarada i do kojeg iznosa se može opteretiti izvršenjem, da li se naplatom duga može ući u minus na transakcionom računu dužnika, kako sprovesti prinudnu naplatu nad prilivom novca iz inostranstva ako to predstavlja zaradu...

Radnoj grupi ostavljen je i predlog Poreske uprave da se naplata poreskog duga može sprovesti hipotekom kao izvršnom ispravom, kao i predlog MUP-a da njegove naredne o naplati kazni budu izvrš ne isprave.

Nije prihvaćen predlog advokata Rada Prelevića da se prinudna izvršenja ne odnose na dugove manje od 100 eura jer su troškovi izvršenja veći od duga.

Usvojena je odluka o raskidu ugovora sa Mljekarom Milkraft Leche iz Pavinog Polja o podsticaju investicija, kao i odluka o naplati garancije za prijavu na projekat od 5.000 eura. Ova mljekara je prema ugovoru trebalo da zaposli 88 radnika i da za to dobije bespovratni podsticaj od 7.000 po zaposlenom ili ukupno 616 hiljada eura.

Kompanija međutim nije dostavila činidbenu garanciju na 205 hiljada niti predviđene mjenice, zbog čega je predložen raskid ugovora.

Ova mljekara od bivšeg ministra poljoprivrede Petra Ivanovića dobila je tri miliona dolara iz programa Razvojnog fonda iz Abu Dabija. Na sve kredite iz ovog projekta Vlada je dala garancije fondu iz Abu Dabija.

Oduzete su koncesije kazinu kompaniji Casino Promotion Montenegro iz Bara, iza koje stoji švajcarski kapital. Njihov dug za koncesije iznosi 200 hiljada eura.

EK: Da podsticaji ne ugrožavaju konkurenciju i javne finansije

Vlada nastavlja sa davanjem podsticaja, iako je Evropska komisija u ovogodišnjem Izvještaju za Crnu Goru navela da “ova vrsta podsticaja zahtijeva sveobuhvatan pregled kako bi bili sigurni da ne ugrožava konkurenciju ni javne finansije”.

Oni podsjećaju da je nakon uvođenja poreskih olakšica za privlačenje novih investicija broj građevinskih dozvola za hotele sa 4 zvjezdice povećan 140 odsto.

Počinju pregovori za gradnju elektrana na Morači

Vlada je usvojila informaciju o statusu projekta hidroelektrana na Morači i zadužila Ministarstvo ekonomije da formira komisiju za pregovaranje sa investitorima o finansijsko-komercijalnim uslovima ponude za HE na Morači.

Predviđena je gradnja pet elektrana na glavnom toku Morače i po jedna na njenim pritokama Mrtvici, Sjevernici i Maloj rijeci.

Kineska kompanija Norinco dostavila je tehničku kao i komercijalnu ponudu, dok je turski Bereket Enerji dostavio nacrt tehničke ponude koju sada dopunjava.

Svih osam elektrana imalo bi godišnju proizvodnju od 894,82 GWh.

Bonus video: