"U CG JE TEŠKO PROJEKTOVATI POTREBE TRŽIŠTA RADA"

Milošević: Zabrinjavajuća je činjenica što se mladi ubjeđuju da posla ima, ali da oni neće da rade

“Naravno, gubitak radnih navika je više nego ozbiljan problem, ali to je posljedica izvrnutog sistema vrijednosti i izostanka povjerenja u institucije”, ocijenio je Milošević
61 pregleda 2 komentar(a)
Igor Milošević, Foto: Zoran Đurić
Igor Milošević, Foto: Zoran Đurić
Ažurirano: 23.10.2016. 12:36h

Rješavanju problema nezaposlenosti visokoškolaca neophodno je pristupiti kroz investiranje u efikasnije aktivne mjere i inovacije, što treba biti praćeno značajnim investicijama i otvaranjem radnih mjesta, smatra izvršni direktor Asocijacije za demokratski prosperitet (ADP) – Zid, Igor Milošević.

On je kazao da je u Crnoj Gori izuzetno teško projektovati potrebe tržišta rada.

“Čak i po sektorima ne vidim kako se može planirati upisna politika ako se strategije razvoja u ovoj zemlji mijenjaju kako koji potencijalni investitor dođe”, rekao je Milošević agenciji Mina-business.

Prema njegovim riječima, sve dok ne krene razvoj praćen značajnim investicijama i otvaranjem radnih mjesta i dok se ne rješavaju problemi kroz investiranje u efikasnije aktivne mjere i inovacije, neće biti značajnijeg pomaka kakva god upisna politika bila.

“Po podacima kolega iz udruženja poslodavaca, ako ne griješim, 99,5 odsto privrede su mala i srednja preduzeća, a preko 88 odsto od ukupnog broja su mikro preduzeća sa ispod pet zaposlenih. Kako mikro preduzeće u uslovima neizvjesne ekonomske politike, ogromnih unutrašnjih dugova zbog nemogućnosti naplate, mogu projektovati potrebe u nekom srednjeročnom periodu”, pitao je Milošević.

To, kako je kazao, mogu veći i veliki sistemi, a njih nema. A oni koji to mogu, teško mogu da se uklope sa načinom funkcionisanja i planiranja u sistemu obrazovanja. Ne može se praviti obrazovni profil u srednjoj školi ili fakultetu za jednu generaciju.

“Plastično pojašnjeno, možda su trenutno deficitarni inženjeri šumarstva, ali sa jednom generacijom od 50 inženjera vi zadovoljavate potrebe tržišta za deset godina”, dodao je Milošević.

On je, odgovarajući na pitanje da li smatra da je zabrinjavajući broj visokoškolaca koji čekaju na posao, kazao da je zabrinjavajuća činjenica što se mladi ubjeđuju da posla ima, ali da oni neće da rade, jer im se nude osnovni i nadničarski sezonski poslovi.

“Naravno, gubitak radnih navika je više nego ozbiljan problem, ali to je posljedica izvrnutog sistema vrijednosti i izostanka povjerenja u institucije”, ocijenio je Milošević.

Zabrinjavaju, kako je kazao, sve prisutnije optužbe na upisnu politiku. Mladima treba da je jasan odnos ponude i potražnje i da izostanak potražnje iz vizure javnih institucija svodi fakultet maltene na hobi.

“Ali, svakome ostaje šansa da kroz svoje znanje i inicijativu pokrene privatni biznis. Tu dolazimo do problema koji ukazuje na potrebu da mladi ako ne osluškuju tržište ne smiju da otaljavaju fakultet, već da ga koriste da razvijaju preduzetnička i interesovanja za neprofitni sektor”, precizirao je Milošević i dodao da to bez podrške inovacija ne ide, jer kroz redovno školovanje to ne dobijaju.

Prema njegovim riječima, u javnosti se problematizuje ne prvi posao visokoškolaca, nego kako da dođu do stabilnog zaposlenja.

“Ovu, po meni, veliku zabludu upravo stvara Zakon o stručnom osposobljavanju gdje se stvara impresija da je to posao, a ne šansa za usavršavanje, a da tek kad završe taj program nastaje problem kako negdje naći stalan posao”, kazao je Milošević.

Prema njegovim riječima, vjerovatno je i to jedan od razloga nelogičnosti trenutnog stanja da na evidenciji Biroa rada broj registrovanih nezaposlenih raste, dok prema analizi tržišta rada koju sprovodi Monstat taj procenat čak doživljava pad.

Milošević smatra da ono što sigurno ugrožava politiku zapošljavanja jeste posmatranje mladih kao jedinstvene grupe, jer se oni suočavaju sa različitim izazovima.

“Da pojasnim, nije isto ako završite fakultet i živite na Ibričevini ili u centru grada. Nije isto ako ste završili pravo i potičete iz siromašne ili porodice koja ima stabilne prihode. Zato postoje društvene inovacije koji ovakve rizike treba da analiziraju i daju odgovor na njih kroz nove servise”, ocijenio je Milošević.

ADP Zid trenutno radi drugi put evaluaciju Programa stručnog osposobljavanja u cilju utvrđivanja šta bivši korisnici misle o njemu. Prva evaluacija je rađena nakon prve generacije i već tada je identifikovano niz stvari koje je trebalo unaprijediti.

Nalazi evaluacije su pokazali da deset odsto ispitanika smatra da su kroz Program u potpunosti obučeni, 41 odsto da postoji priličan doprinos, dok je za 49 odsto doprinos djelimičan, mali ili nikakav. Sa stečenim znanjem u potpunosti je bilo zadovoljno 17 odsto, prilično 40 odsto, dok je donekle ili vrlo malo zadovoljstvo pokazalo 42 odsto.

“Najveća pohvala korisnika je išla u pravcu osposobljavanja za samostalni rad – njih 70 odsto sebe je smatralo potpuno ili prilično osposobljenim. Sve u svemu, za 44 odsto ispitanika može se reći da je program ispunio svrhu, za 35 odsto donekle, svaki pet nije sagledao opravdanost”, rekao je Milošević.

Trenutno, kako je kazao, sprovode ex-post evaluaciju kako bi utvrdili dugoročne benefite investiranih 34 miliona eura u taj Program.

“Institucije nijesu bile spremne da nam ustupe kontakte korisnika kako bi njima, ali i mladima i njihovim roditeljima bilo jasno za šta i koliko je koristan program. Umjesto toga oni su zaključali podatke i pozvali se na Zakon o slobodi pristupa informacijama”, rekao je Milošević.

Finalni rezultati evaluacije će biti objaviti kroz mjesec, a kao ilustraciju dosadašnjih nalaza govore podaci da je gotovo svaki peti imao dozvolu da ne dolazi na posao, da je više od 40 odsto ispitanika ustvrdilo da im na poslu nije bio obezbijeđen sopstveni računar, i da svaki osmi nije imao sopstvenu stolicu.

Tekst je urađen u okviru projekta pod nazivom Info servis o visokom obrazovanju, koji finansira Komisija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću.

Preporučujemo za Vas