ISKRIVLJENA STATISTIKA U POLITIČKOJ KAMPANJI

Pred izbore dva plus dva je deset

Plate i penzije su duplo veće nego prije 10 godina, javni dug je prešao 60 odsto BDP-a zbog zaduženja za autoput...
7 komentar(a)
Autoput, Foto: Zoran Đurić
Autoput, Foto: Zoran Đurić
Ažurirano: 10.10.2016. 15:11h

Plate i penzije su duplo veće nego prije 10 godina, javni dug je prešao 60 odsto BDP-a zbog zaduženja za autoput, sada nema štete što je gradit za autoput uzet u dolarima, BDP će rasti kada se završi autoput, raste broj zaposlenih u poljoprivredi..., samo su neke od izjava državnih funkcionera u političkoj kampanji koje matematički nijesu tačne ili najblaže rečeno statistički nijesu korektne.

No, krenimo redom.

Plate duplo veće nego prije 10 godina?!

Prosječna plata u 2006. mjerena tadašnjim načinom obračuna onoga što je tada ulazilo u neto zaradu iznosila je 282 eura, dok je prema sadašnjim normama ona 502 eura. Međutim prosto upoređivanje tih brojki bilo bi prosto sabiranje “baba i žaba”, jer je u periodu od 2006. do 2011. godine nekoliko puta mjenjani propisi koji se odnose na to šta se nalazi u neto zaradi i kolika je minimalna zarada što je dalo potpuno drugačiji i znatno veći iznos “prosječne plate” a da su građani dobijali isti ili neznatno veći iznos.

Te 2006. godine u neto platu nijesu bili računati topli obrok, prevoz i regres, odnosno oko 50 eura mjesečno. Zatim tada su poslodavci mogli radnika osigurati na minimalnih 55 eura ako nema nikakvu školu ili kvalifikacije a zavisno od koeficijenata i dva-tri puta više ako ima srednju školu ili fakultet. Međutim nakon nekoliko izmjena i dugih pregovora socijalnih partnera od 2011. minimalna zarada na koju neko može biti osiguran iznosi 193 eura.

Koliko je povećanje minimalne zarade uticalo na rast statističke “prosječne zarade”, može se vidjeti iz zvaničnih podataka da je 2009. čak 57 hiljada radnika bilo zvanično osigurano na neto zarade manje od 200 eura, a da je prošle godine na manje od tog iznosa osigurano 15 hiljada radnika.

Takođe treba znati i da kumulativna inflacija od 2006. do sada iznos 35 odsto, odnosno da sadašnjih 135 eura vrijedi kao 100 eura iz 2006.

Kada se sve to uzme u obzir, plata koju radnik zaista primi u realnoj vrijednosti je ista ili u najboljem slučaju neznatno veća nego prije 10 godina.

Penzije povećali za 100 odsto od 2006?!

Prosječna penzija je prije deset godina zaista iznosila 142 eura a sada je 284 eura, ali je krajnje nepošteno reći da je stvarni rast 100 odsto, makar zbog desetogodišnje zvanične inflacije od 35 odsto ali i brojnih izmjena zakona i načina obračuna penzija koje su iz godine u godinu smanjivali procente za koje su penzije trebale biti povećane.

Zbog izmjena obračuna i dvogodišnjeg zamrzavanja penzija, penzioneri od 2014. godine godišnje gube jednu i po penziju, odnosno da im je penzija trebalo da bude i do 15 odsto veća nego sada. Takođe, oni najbolje znaju koliko su penzijom od prije 10 godina mogli da plate računa za struju ili kupe ljekova, a koliko to mogu sada.

Javni dug preko 60 odsto zbog autoputa?!

Javni dug od 2,36 milijardi eura sada od prije 10 dana i zvanično iznosi 65,1 odsto BDP-a, čime je Crna Gora značajno prešla granicu od 60 odsto BDP-a kada se prema mastrihtskim kriterijumima smatra visoko zaduženom državom i mora da primjenjuje vanredne mjere za njegovim smanjenjem.

Državni funkcioneri ovaj dug pravdaju potrebom da se gradi autoput, međutim istina je potpuno drugačija. U ovom iznosu javnog duga zaduživanje za autoput iznosi nominalno svega 172 miliona eura, što je svega sedam odsto ukupnog javnog duga ili 4,8 odsto BDP. Nominalno da nema tog zaduženja javni dug bi iznosio 60,3 odsto BDP-a.

Međutim, kako zbog kašnjenja radova na autoputu 100 miliona eura od ovog zaduženja kod kineske Eksim banke, nije potrošeno već se taj iznos može računati kao depozit i matematički sa “smanjenje” javnog duga.

Javni dug je za deset godina porastao sa 700 milina na 2,3 milijarde.

BDP će rasti više kada se izgradi autoput?!

BDP između ostalog raste zbog javne potrošnje u koju se računaju i sve investicije na teritoriji Crne Gore, pa i investicija za autoput. Zbog toga će u naredne dvije godine, do kada treba da se završi autoput, rasti BDP za iznos ulaganja u autoput. Kako je Vlada za gradnju autoputa već platila 172 miliona eura, prema sadašnjem kursu do kraja izgradnje trebalo bi da plati još oko 700 miliona eura i za toliko bi nominalno rastao BDP u tom periodu. Zbog te potrošnje se i očekuje da sadašnji BDP od 3,6 milijardi raste godišnje 3,5 do 4 odsto u naredne tri godine.

Kada se završi autoput prestaje i taj javni trošak pa po osnovu njega nema rasta BDP-a. Rast bi bio moguć, ali ne u toliko iznosu ukoliko bi došlo do velikih drugih investicija vezanih za autoput od tih 200-300 miliona godišnje ali njih nema u najavi.

Javni dug će nakon izgradnje autoputa iznositi oko 85 odsto za tada procijenjenog BDP-a.

Raste broj zaposlenih u poljoprivredi?!

Da raste broj zaposlenih u poljoprivredi je omiljena priča donedavnog ministra poljoprivrede Petra Ivanovića, iako to ne potvrđuju podaci Zavoda za statistiku Monstata. Kada su to “Vijesti” prvi put napisale Ivanović je na pres konferenciji bacao perje.

U avgustu prije četiri godine, kada je došao na tu funkciju, broj zaposlenih u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvi bio je 2.524, a u avgustu ove godine taj broj iznosi 2.338 zaposlenih.

Tvrde da nema štete što je kredit za autoput u dolarima iako je već plaćeno 10 miliona više

Vlada je za potrebe gradnje autoputa u oktobru 2014. godine uzela kredit od 944 miliona dolara što je prema tadašnjem kursu iznosilo 743 miliona eura a sada je 849 miliona eura. Iz Vlade kaže da sada nepostoji valutni rizik, već da će postojati kada počne otplata kredita za nekih šest godina i da se tada može uzeti osiguranje od valutnog rizika.

Međutim, ako bi se tada uzelo osiguranje (hedžingo) ono će biti mnogo skuplje jer je šteta već izvjesna u odnosu na to da je uzet kada je zaključen kredit i kada nije bilo poznato (ili makar nije bilo poznato svima) kretanje kursa.

Šteta postoji i sada. Država je pred početak radova investitoru morala platiti 20 odsto ugovorenih investicija odnosno 188 miliona dolara. U trenutku potpisivanja ugovora to je vrijedilo 162 miliona eura, ali kasnije zbog izmjene kursa plaćeno je 172 miliona eura, za koliko je i opterećen javni dug. Ukoliko se nastavi negativan kurs, dug će biti i veći. Takođe Crna Gora već dvije godine plaća kamatu na cijeli ugovoreni iznos od dva odsto. Taj iznos se obračunava u dolarima a plaća u eurima, pa je i prema tom osnovu šteta od milion-dva već napravljena.

Preporučujemo za Vas