UVEDENA PRIVREMENA UPRAVA

Tri dana zarobljen novac građana u Atlas i IBM banci

Upravnica u Atlas banci je Tanja Terić, a upravnik IBM-a Milan Remiković, oboje zaposleni u CBCG
846 pregleda 22 komentar(a)
Atlas banka, Foto: Savo Prelević
Atlas banka, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 08.12.2018. 07:25h

Klijenti Atlas i IBM banke, u vlasništvu biznismena Duška Kneževića, od ponedeljka će moći ponovo da koriste njihove usluge jer će sve poslovnice u državi biti otvorene nakon uvođenja privremene uprave u petak.

Centralna banka (CBCG) je preuzela upravljanje tim bankama, a prema saznanjima “Vijesti” prinudna upravnica u Atlas banci je Tanja Terić, a upravnik IBM-a Milan Remiković, oboje zaposleni u CBCG.

Blokirane kartice, zakatančene poslovnice i zarobljen novac juče prije 12 sati iznenadili su građane, a više klijenata saopštilo je da im se nije znalo objasniti da je razlog tome prinudna uprava. Na poslovnicama je bilo obavještenje o odluci CBCG, a pred jednom od njih u Podgorici negodovala su dva penzionera koja se onemogućena da dođu do svog novca da bi, kako su saopštili, kupili ljekove. Klijentinja Atlas banke iz Nikšića Nada Perović kazala je da su joj blokirane kartice i novac u banci.

“Nijesam ni uspjela da pročitam šta piše na ulaznim vratima banke, jer sam se prije toga umalo onesvijestila u dvije radnje gdje robu nijesam mogla platiti. Bankomati su blokirani, a prethodno nam nikakva infmacija o tome nije data. Vidjela sam studentkinju koja je plakala pred poslovnicom jer nije imala novca da se vrati kući. Nikakvo obavještenje prethodno nijesmo dobili. Ako je prinudna uprava, nije valjda smak svijeta”, rekla je Perovićeva.

Šta znači privremana uprava, rade od ponedjeljka

Iz CBCG juče nije odgovoreno na pitanje “Vijesti” šta se podrazumijeva pod privremenom upravom, do kada ona traje, šta ako banke ne ozdrave ni pod tim mjerama, šta će biti sa depozitima građana. Pitanje za CBCG je i da li ovo može negativno uticati na cjelokupan bankarski sistem i da li su mjere CBCG možda zakašnjele.

Privremena uprava, prema Zakonu o bankama, obično traje šest mjeseci, ali se može produžiti na zahtjev CBCG dodatna tri mjeseca. CBCG može, na predlog upravnika, izdati i nalog za privremenu obustavu plaćanja obaveza banke pod privremenom upravom (moratorijum), na period do 90 dana, sa mogućnošću produženja za još toliko. U toku moratorijuma privremeni upravnik obustavlja sva plaćanja, izuzev plaćanja po osnovu potraživanja koja se odnose na zarade i druga lična primanja povjerilaca banke, naknade štete nastale po život i zdravlje i tekućih troškova koji su neophodni za redovno funkcionisanje banke.

Ako se stanje ne popravi, jedan od ciljeva privremene uprave može biti i dokapitalizacija banke.

“Privremena uprava je supervizorka mjera koju je CBCG preuzela sa ciljem poboljšanja finansijskog stanja u Atlas i IBM banci i njihovog oporavka, te zaštite depozita fizičkih i pravnih lica. Uvođenjem privremene uprave sva ovlašćenja dosadašnjih organa banaka prenijeta su na privremene upravnike. Atlas i IBM banke neće raditi u petak i u dane vikenda radi popisa imovine banaka. Nadamo se da će deponenti i drugi povjerioci imati razumijevanje za nastale okolnosti, o svim narednim aktivnostima javnost će biti blagovremeno obavještavana”, saopštila je juče privremena uprava CBCG.

CBCG je rješenja o uvođenju privremene uprave donijela, kako tvrdi, na osnovu rezultata kontrola koje su sprovedene u ovim bankama, a koje su pokazale da kapital kojim raspolažu ne odgovara nivou rizika njihovog poslovanja.

Iz CBCG, kojom rukovodi Radoje Žugić, objasnili su da je privremena uprava jedna od korektivnih mjera koju CBCG preduzima na osnovu Zakona o bankama radi stvaranja uslova za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i poboljšanje finansijske situacije u ovim bankama.

Stanje u bankama

“Očekujemo da će predstojeće mjere privremene uprave doprinijeti saniranju stanja u Atlas i IBM banci”, objašnjeno je iz CBCG. Knežević je u izjavi za javnost, nakon što se oglasila vrhovna monetarna institucija, kazao da je uvođenje privremene uprave neočekivano s obzirom na to da su sporno skidanje sa računa iznosa od 15 miliona eura na račun kompanije “Kaspia” pokrili kolateralima i imaju dogovor da novac od poravnanja za Meljine upotrijebe za dokapitalizaciju banke.

“Takođe smo kao pokriće ponudili i ‘Hotel Princess’. Tih 15 miliona eura je CBCG ekspresno prenijela na račun Prve banke, iako je kompanija ‘Kaspia’ pod međunarodnom istragom zbog ubistva novinarke na Malti. Poznato je da su vlasnici ‘Kaspie’ ministar u Vladi Azerbejdžana Kamaladin Heidarov i njegovi sinovi Tale i Nijat Heidarov”, kazao je Knežević.

O uvođenju prinudne uprave u Atlas banci u finansijskim krugovima se nezvanično se pričalo od ljetos, a banka u problemima ukazao je i Međunarodni monetarni fond (MMF) u izvještaju iz 2017. godine kada je ukazao da su tri banke pod strogim mjerama CBCG. Iz nezavisnih revizorskih izvještaja koji su objavljeni na sajtu CBCG te godine bilo je jasno da su dvije banke u ozbiljnim problemima Nezavisna revizija koja je kontrolisala prošlogodišnje poslovanje IBM banke konstatovala je, između ostalog, da banka ima koncentraciju kreditnog rizika po osnovu potraživanja od manjeg broja komitenata kod kojih su prolongirani rokovi otplate.

Nezavisna revizija je za Atlas banku utvrdila, takođe, da ima koncentraciju kreditnog rizika po osnovu potraživanja od komitenata kod kojih postoje određene teškoće u izmirivanju obaveza, a koji najvećim dijelom imaju docnju više od godinu i koji su restrukturirani.

Atlas banka je krajem jula 2017. dokapitalizovana sa pet miliona eura, a akcije u tom iznosu su uplatili Atlas Capital Holding Limited i Atlas Invest. Dokapitalizacija je obavljena na zahtjev CBCG. Vrhovna monetama institucija je tražila da se banka dokapitalizuje sa ukupno 10 miliona eura, pa je ostatak od pet miliona obezbijeđen krajem te godine.

Dodatni problem za Atlas banku je iskrsao krajem jula ove godine kada je arapska kompanija “Kaspia Property Holdings” kroz izvršni postupak prinudno naplatila od Atlas banke. Da je do naplate došlo potvrdili su tada i iz Atlas grupe, koja je saopštila da je zbog svega pokrenula postupak u Londonskom sudu međunarodne arbitraže.

Iz CBCG, pozivajući se na poslovnu tajnu, o tome tada nijesu htjeli da se izjašnjavaju, ali su saopštili da je u toku neposredna kontrola Atlas banke. U septembru su gotovo sve poslovne banke imale revizorske izvještaje o poslovanju za 2017, osim ove Kneževićeve banke.

Od ljetos traju istrage o sumnjama za pranje novca preko Atlas banke. Krivične prijave Specijalnom državnom tužilaštvu, saopšteno je iz Uprave policije prije dva dana, podnijete su protiv ukupno 79 fizičkih i 95 pravnih lica, od čega šest sadašnjih i bivših zaposlenih Atlas banke zbog osnovane sumnje da su u periodu od početka 2011. do novembra 2018. godine, kao članovi kriminalne organizacije na području Crne Gore počinila krivična djela pranje novca. Policija sumnja da je preko ove banke i onlajn trgovine “oprano” više od 500 miliona eura.

Očekivano, moguća promjena vlasništva 

“Uvođenje prinudne uprave u bankama neće dovesti do bilo čega dramatičnog.To je očekivana vijesti i nije iznenađenje, jer su CBCG i drugi na bankarskom tržištu to saopštavali. Ne mislim da će to izazvati posebne promjene na bankarskom tržištu, a moguće je da će to izazvati promjenu vlasničke strukture kod tih banaka”, kazao je juče Radunović novinarima u Vladi. On je dodao da će se u postupku privremene uprave vidjeti da li će ostati sadašnji vlasnici ili će se poijaviti neki drugi akcionari.

Odavno stasalo za oduzimanje licenci

Ekonomska analitičarka Mila Kasalica “Vijestima” je kazala da se “pozorišna predstava, a koja je prepuna gorčine nestrukovnosti, juče odigrala među kulisama, za naivne pod nazivom uvođenje prinudne uprave u dvije banke”.

Kasalica je naglasila da je odavno bilo vrijeme za oduzimanje licence za poslovanje, da suštinsko pitanje nije da li su CBCG korektivne mjere zakašnjele.

“To su brucoši ekonomije i pripravnici u bankama znali već više od tri godine. Suština je da je ovo jedan od tri segmenta duboke krize u bankarskom sektoru, izazvane neprofesioanlnim činjenjima CBCG”, istakla je Kasalica. Prema njenim riječima, suštinsko pitanje je da li će po automatizmu odgovornosti koja se crpi iz Zakona o CBCG guverner, viceguverneri i “korporacija” poslušnika iz sektora za kontrolu banaka podnijeti ostavke sadašnjih članova Savjeta podnijeti ostavke. Naglašava da ne treba zaboraviti odgovornost Savjeta CBCG iz prethodnog saziva, te da je zakon o CBCG staljinistički pripremljen od ovog rukovodstva CBCG, da ga je “tunjavi parlament dizača ruku u par sati usvojio”, a EK hvalila u posljednjem izvještaju. “Kakva je kriza sad vidljiva širokom krugu korisnika bankarskih usluga, ostavke pojavno neće biti dovoljan potez da se smire posljedice prvog talasa cunamija. Najmanji je trošak platiti sve njihove plate neiskorišćenog mandata, i odgovorno politički okrenuti leđa laži, a kako bi se sistem bar malo smirio, dok pravosudni organi ne pročiste sve što još treba da se sredi, a nije vezano samo za predmetne dvije banke”, naglasila je Kasalica.

Ona je objasnila da je sada najvažnije biti u službi malih deponenata ovih banaka i da su oni primarna odgovornost Fonda za zaštitu depozita.

“Svako uvjeravanje od guvernera da je sve u redu, treba ostaviti povijesti strukovnog beščašća. Mali deponenti i svi mi iz javnosti Crne Gore trebamo da vjerujemo da direktor Fonda Predrag Marković, neće ćutati guverneru i viceguvernerima i da će uzeti uzde u svoje ruke.Pa ako je potrebno i preklinje, ali nađe novce i podmiri male deponente” kazala je Kasalica. Ona je dodala da se samo tako može spriječiti panika, a samim tim domino efekat na ostale banke u sistemu, koje imaju dovoljno gotovine da mogu izaći u susret svojim deponentima. “Treba sve uraditi da se ne desi takav naporni bankarski fenomen, bar ovaj put” rekla je Kasalica.

Atlas grupa u septembru: Nema govora o prinudnoj upravi 

“Vijesti” su u septembru pitale Atlas grupu, između ostalog, da li je tačno da će CBCG uvesti prinudnu upravu ili pokrenuti stečaj u Atlas banci ili IBM banci, ili preduzeti mjere protiv obje te banke... Iz Kneževićeve grupe je zvanično tada odgovoreno da su “neprijatno iznenađeni namjerom da se objavi netačna informacija o navodnom uvođenju prinudne uprave u Atlas banku, čime neko očigledno želi da nanese štetu Atlas banci, pomažući pritom skrivenim interesima lica koja plasiraju takve lažne informacije iz njima znanih pobuda”.

“Nema govora o uvođenju prinudne uprave. Likvidnost i stabilnost Atlas banke je sigurna budući da je banka nedavno dokapitalizovana drugom tranšom u iznosu od 5.000.000 eura, čime je sa prvom tranšom od 24. jula 2017. dokapitalizovana sa ukupno 10.000.000 eura”, poručili su iz Atlas banke.

Oni su, između ostalog, poručili da će koristiti sve zakonske mehanizme da se zaštite od štete koja bi im “dezinformacijama bila nanijeta”.

Uređivački kolegijum “Vijesti” je tada odlučio da ne prejudicira odluku CBCG, zbog čega nezvanične informacije tada nijesu objavljene.

Galerija

Preporučujemo za Vas