Društvo Euroinvest, koje upravlja Zatvorenim investicionim fondom (ZIF) Eurofond ponudio je nesaglasnim akcionarima umjesto novca podjelu akcija iz svog portfelja srazmjerno vlasničkom učešću u tom fondu.
Ukupno potraživanje 161 nesaglasnog akcionara (oko 14 odsto dionica) fonda iznosilo je prvobitno 5.831.391 euro. Od toga je prvom ratom isplaćeno u novcu svega 856.366 eura ili nešto više od oko 14 odsto potraživanja.
Jedan nesaglasni akcionar dogovorio je, nakon podnošenja tužbe, vansudsko poravnanje i isplatu u određenom roku, dok značajan broj akcionara pokušava da pred Privrednim sudom izbori presudu u svoju korist i naplati potraživanje.
Eurofond ima više od 15.000 akcionara. Fondom već 15 godina gazduju ljudi iz Crne Gore i BiH povezani sa biznismenom Veselinom Barovićem.
Preostali dio potraživanja, nesaglasnim vlasnicima fonda, gazde Euroinvesta i ZIF Eurofond, prema predloženom Planu izmirenja obaveza, u koji su “Vijesti” imale uvid, žele da isplate akcijama iz portfelja fonda, a to su akcije: Bjelasica Rade, Izbora i Luke Bar, Port of Adria, Marine, Montepranzo Bokaprodukta iz Tivta, Montekarga, Prve banke, Plantaža, Barske plovidbe, Solane, Swiss osiguranja, Crnogorskog Telekoma i Željezničke infrastrukture, Elektrogrupe Jajce i Remont montaže iz Tuzle.
“Društvo smatra da je ovakav Plan isplate obaveza akcionarima najprihvatljivije i fer rješenje za sve zainteresovane strane. Ne ulazeći u utvrđivanje neto ili tržišne cijene akcija fonda, saglasni smo da svi akcionari fonda učestvuju u imovini fonda i imaju pravo na raspolaganje dijelom te imovine, kako Zakon predviđa”, ističe se u predlogu Plana izmirenja obaveza DZU Euroinvest.
Nesaglasni vlasnici akcija ZIF Eurofond tražili su još u decembru 2014. da im za izlazak iz vlasništva bude isplaćeno ukupno oko 5,8 miliona eura, ili oko 14 centi po akciji, koliko je iznosio tromjesečni prosjek neto vrijednosti jedne akcije. Taj novac nije isplaćen do 16. januara ove godine (krajnji rok), a ni u dodatnom roku do 22. februara u skladu sa rješenjem KHOV. Gazde Euroinvesta su, u međuvremenu, podnijele zahtjev za pokretanje inicijative pred Ustavnim sudom za ocjenu zakonitosti članova Zakona o investicionim fondovima koji reguliše isplatu nesaglasnih dioničara po osnovu tromjesečnog prosjeka neto vrijednosti akcije.
ZIF Eurofond je krajem prošle i početkom ove godine prihodovao ukupno oko 7,36 miliona eura od prodaje akcija Jugopetrola i CEGS-a iz svog potfelja. Taj novac je većinom potrošen na plaćanje starih dugova, a dio je reinvestiran u akcije fonda Libertas. Akcije uložene u fond Libertas i nekretnine ZIF Eurofonda izuzimaju se u predstojećoj raspodjeli imovine nesaglasnim akcionarima.
Ranije su su iz Euroinvesta nagovještavali mogućnost isplate druge rate u novcu jer je donijeta presuda u korist Eurofonda u sporu sa Prvom bankom od koje potražuje oko 1,8 miliona eura. Pred Vrhovnim sudom još nije odlučeno o zahtjevu za reviziju tog sudskog postupka pa se potraživanje u fondu vodi kao sporno i nije ušlo u predloženi plan.
Dugovi fonda iznose 5,53 miliona eura
Ukupna vrijednost imovine fonda procijenjena je na 31,18 miliona eura, dok su ukupni dugovi 5,53 miliona eura. Međutim, većina akcija iz portfelja ZIF Eurofonda koja se nudi nesaglasnim akcionarima je prilično nelikvidna na berzi. U ukupnim dugovima najveće učešće ima nevraćeni kredit od 3.999.218 eura. Poreskoj upravi duguju 601.052 eura, Euroinvestu 831.227 eura, Nadzornom odboru fonda 79.550 eura, a Komisiji za hartije od vrijednosti (KHOV) 21.298 eura.
Bonus video:
