Ministarstvo finansija priprema nacrt zakona kojim će biti definisane mogućnosti reprograma poreskog duga po ugledu na sličan propis u Letoniji iz 2012. godine, a važio bi za sve jednako bez obzira na djelatnost i veličinu dužnika.
Ministar finansija Raško Konjević kazao je za “Vijesti” da je cilj tog zakona da omogući poreskim dužnicima da izmire dug a da nastave rad, kako ne bi otišli u stečaj i likvidaciju čime bi i država imala manje šanse da naplati svoja potraživanja. On je rekao da bi radna verzija ovog zakona mogla biti završena do kraja avgusta.
Od sadašnjim 770 miliona eura poreskog duga 200 miliona se odnosi upravo na preduzeća i preduzetnike nad kojima je proglašen stečaj ili im je prestala registracija.
“Da smo imali ovakav zakon ranije u primjeni bio bi manji poreski dug. Nevjerovatno je da naše poreske vlasti nijesu ranije čule za ovakve mogućnosti. Po ugledu na Letoniju primijenili bismo osnove iz njihovog programa poreskog podsticaja koji je odobrila Evropska komisja”, kazao je Konjević.
U Crnoj Gori je postojao propis koji je u određenim slučajevima i uslovima omogućavao reprogram na 12 mjeseci. U zakonu iz Letonije omogućeno je dužnicima u 2012. godini da na 60 mjesečnih rata plate dug koji je bio dospio do 1. septembra 2010. godine, a država se odrekla zatezne kamate i 90 odsto kazni za reviziju koje postoje kod njih.
“Dobra stvar kod ovog zakona je to što se on primjenjuje u jednoj zemlji Evropske unije kao dio njihovog programa ekonomske stabilizacije i što je Evropska komisija u pregovorima sa letonskim vlastima konstatovala da ove mjere poreske politike nijesu selektivne, da su jednake za sve i da ne predstavljaju državnu pomoć. To znači da ćemo mi imati minimalne pregovore sa Evropskom komisijom u vezi primjene ovog zakona i da se na ove mjere neće odnositi složene norme kao za državnu pomoć”, kazao je Konjević.
Zakon iz Letonije predviđa ista pravila za sve dužnike, odnosno podjelu ukupnog dospjelog duga na određeni dan na najviše 60 mjesečnih rata, a minimalni iznos plaćanja mjesečno po vrsti poreza bio je 50 lata što je 71,6 eura. Na ovakav način mogli su odložiti plaćanje poreza na dohodak, dobit, dodatu vrijednost, nekretnine, kao i duga nastalog na osnovu akciza, carinskih taksi, doprinosa za socijalna osiguranja i koncesija na prirodne resurse. Poreskim dužnicima tolerisano je da sa uplatama rate kasne najviše dva mjeseca, a nakon toga bi bila obračunata puna zatezna kamata i kazna za poresku reviziju.
Neke od razlika koje mogu biti u crnogorskoj verziji zakona su plaćanje jednog dijela poreskog duga unaprijed, a sadašnji predlog je 10 odsto.
Kada radna verzija bude završena, predviđena je javna rasprava i konsulatacije sa udruženjima privrednika i socijalnim partnerima.
Dosadašnje tolerisanje duga ozbiljno narušilo konkurentnost
Konjević je kazao da bi se ovakvim pristupom izbjegla selektivnost jer bi u programu mogli da učestvuju svi koji se prijave na javni poziv.
“Ovo bi bio poslednji pokušaj države da toleriše poreski dug a svi oni koji ne bi bili dio programa bili bi od države rigorozno kažnjavani. Time bi se ispravila višegodišnja nepravda prema urednim poreskim platišama. Neplaćanjem poreza ugrožava se konkurentnost i tolerisanje duga u prethodnim godinama ozbiljno je narušilo konkurentnost i u neravnopravan položaj stavilo na stotine firmi koje posluju u skladu sa poreskim pravilima”, kazao je Konjević.
Ovim zakonskim rješenjem dala bi se poslednja šansa dužnicima da u višegodišnjim ratama vraćaju svoj dug uz obavezu da uredno izmiruju tekuće obaveze.
Letonija je 2012. godine u saradnji sa Evropskom komisijom u cilju stabilizacije javnih finansija sprovela mjere posebne poreske podrške u vidu osmišljenog programa podsticaja za naplatu poreskog duga koji se zasnivao na principu neselektivnosti i transparentnosti sa ciljem uvećanja naplate poreskog duga i stabilizacije javnih finansija.
“Cilj mjera je da se poboljša naplata poreza, a da ih mogu koristiti poreski obveznici koji ispunjavaju propisane uslove javnog poziva. U ovom slučaju ne bi bilo favorizovanja bilo kojeg preduzeća ili grupe preduzeća, niti se pravi razlika po osnovu djelatnosti ili veličine preduzeća. Poreski organ bi samo sprovodio mjere, bez posebnog odobravanja pojedinih mjera, a istovremeno bi se skratili postupci u poreskoj administarciji, a značajan broj njih i eliminisao, kao i troškovi izvršenja”, navedeno je u Informaciji Ministarstva o poreskom dugu koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
Bonus video:
