TRI MJESECA PROTESTUJU

Bivši radnici KAP-a pitaju Đukanovića: Da li živimo u istoj državi?

“U našem slučaju se dva zakona ne poštuju. Premijer Milo Đukanović pominje ljudska prava gdje god ode, a mi tri mjeseca štrajkujemo. Kao da ne živimo u istoj državi ili živimo u Monte Karlu? Premijer možda živi, a mi smo po ulicama”, kazao je Raković
69 pregleda 7 komentar(a)
Nikola Raković, Foto: Arhiva "Vijesti"
Nikola Raković, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 09.07.2016. 09:40h

Bivši radnici Kombinata aluminijuma (KAP) obilježili su juče tri mjeseca protestovanja ulicama Podgorice zbog toga što im nijesu isplaćene otpremnine prema leks specijalisu i Zakonu o budžetu.

Predstavnik radnika Nikola Raković rekao je “Vijestima” da je poštovanje zakona mjerilo čovjeka, naroda i države, ali ovdje to “ne pije vode”.

“U našem slučaju se dva zakona ne poštuju. Premijer Milo Đukanović pominje ljudska prava gdje god ode, a mi tri mjeseca štrajkujemo. Kao da ne živimo u istoj državi ili živimo u Monte Karlu? Premijer možda živi, a mi smo po ulicama”, kazao je Raković.

On je dodao da su ih juče podržali poslanici i da su kazali da ih je sramota od radnika kad pored njih prođu.

Raković je podsjetio da su Zakon o izmirenju obaveza prema bivšim radnicima KAP-a izglasala 44 poslanika, a da je njih toliko izglasalo nepovjerenje Vladi ona ne bi mogla da funkcioniše.

“Svi se moramo izboriti protiv samovolje jednog čovjeka, jer je ovo poniženje za cijelu Crnu Goru”, kazao je Raković.

On smatra da je naručena inicijativa za obaranje zakona, koji predviđa isplatu otpremnina kapovcima od 5,45 miliona eura.

“Ministar ekonomije Vladimir Kavarić je sada toliko zainteresovan za grupu građana koja je podnijela inicijativu. To je toliko providno”, kazao je Raković i dodao da Kavarić stavlja socijalni program iznad zakona. Inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zakona podnijeli su Radovan Jelušić, Rajko Šaranović i Milan Jelušić iz Podgorice.

Penzioneri KAP-a u četvrtak su uputili dopis Ustavnom sudu od kojeg traže da ne poništi Zakon o izmirenju obaveza prema bivšim radnicima.

Oni navode da se nesprovođenje zakona do sada obrazlagalo nemogućnošću njegove primjene što smatraju da je pravno nonsens i da naknadni socijalni program ne može imati veću pravnu snagu od zakona.