Završena rasprava o Predlogu zakona o vinu

Predlogom zakona o vinu sačuvaće se, prema riječima potpredsjednika Vlade Petra Ivanovića, reputacija i kvalitet crnogorskih vina, dok opozicioni poslanici smatraju da predloženi tekst nije dobar, jer je identičan prethodnom koji je povučen iz procedure.

Ivanović je kazao da Predlog zakona o vinu nije pretrpio nikakve posebne izmjene u odnosu na tekst koji je prošle godine povučen iz skupštinske procedure.

Ivanović je u Skupštini, u kojoj je završena rasprava o Predlogu zakona o vinu, kazao da je ranije povukao tekst, jer je usvojen jedan amandman kojim se promijenio duh zakona.

"Ovim zakonom uređuju se pitanja koja se odnose na pravila proizvodnje i prometa vinskog grožđa i proizvoda od grožđa, vođenje evidencije u vinogradarsko‐vinarskom sektoru, kontrolu kvaliteta, označavanje, nadzor i kaznene odredbe“, naveo je Ivanović.

Zakonom su, kako je dodao, uređena pitanja koja se odnose na kontrolu kvaliteta vina, definisane vrste proizvoda od grožđa i uređena pitanja koja se odnose na stavljanje u promet grožđa i proizvoda od grožđa.

Prema riječima Ivanovića, sačuvaće se reputacija crnogorskih vina na međunarodnom tržištu.

"Naša namjera nije da se inatimo sa nekim proizvođačem nego sačuvamo istoriju Crne Gore“, smatra Ivanović.

Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Danko Šarančić, kazao je da nije prošlo mnogo od kada je ministar isti takav zakonski predlog povukao iz procedure.

"U pitanju je istovjetan tekst koji nije ni u jednom slovu promijenjen u odnosu na onaj prethodni“, rekao je Šarančić.

On smatra da je u pitanju još jedan zakonski predlog očigledno prepisan vjerovatno iz Hrvatske i čija je svrha obezbijeđivanje efikasnog funkcionisanja tržišta i fer konkurencije.

"Ništa od toga neće obezbijediti ovaj zakonski predlog. Odjednom je najkvalitetnije samo grožđe iz Crne Gore i nijedno drugo nije adekvatno za crnogorska vina, jer našem nijedno nije ravno“, kazao je Šarančić.

Sve drugo se, kako je dodao, uvozi, odnosno oko pola milijarde eura hrane i vode, a ni deset odsto ne može da pokrije domaćim izvozom.

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Milan Knežević pitao je koji je danas datum, jer ako je 9. jun, Ivanović nema pravo da predlaže zakon kao ministar poljopivrede, pošto je izabran za potpredsjednika Vlade.

"Ja sam ovdje bio 18. maja kada se birala Vlada i znam da je Ivanović podnio ostavku, a izabran Milenko Popović“, rekao je Knežević.

Predsjednik Skupštine, Darko Pajović odgovorio je Kneževiću da je zakon predložila Vlada, koja je dopisom obavijestila Skupštinu o prisustvu Ivanovića i saradnika.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Predrag Sekulić, smatra da je predloženi zakon važan za proizvođače vina, ali je još važniji za sve građane koji ga konzumiraju.

On je kazao da je važno odgovoriti na pitanje da li se crnogorska vina smiju proizvoditi od grožđa koje se uvozi.

"Smatram da flaša vina koja nosi oznaku da je proizvedena u Crnoj Gori mora da bude proizvedena od grožđa koje je ovdje proizvedeno. Mora se voditi računa i o kvalitetu sadnog materijala i sačuvati ono što je dobar genetski kod autohtonih vrsta grožđa“, rekao je Sekulić.

On je dodao i da je činjenica da u oblasti proizvodnje vina ima mnogo toga što bi trebalo uskladiti sa pravilima EU.

Sekulić je podsjetio da u Crnoj Gori ima 70 proizvođača vina, kao i da se godišnje proizvede između deset i 15 miliona litara vina.

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Emilo Labudović rekao je da je Crna Gora u 21. vijeku gladna i da 600 hiljada stanovnika ne može da se prehrani.

"Nije problem u parama nego u vašem odnosu prema tim parama. Kada ste rekli da se zakonom o vinu spašava istorija Crne Gore, sledio sam se“, saopštio je Labudović.

On je poručio Ivanoviću da bi, umjesto što spašava brend koji ne postoji, bolje bilo da spasi Agrokombinat, odnosno kompaniju Planataže, koja se sve više zadužuje.

Ivanović je naveo da je kompanija Plantaže prošle godine u ovo vrijeme imala preko šest miliona eura obaveza prema državi, a da su one sada smanjene na 2,1 milion.

"Proizvodnja je u porastu i ne vidim razloga da napadamo ljude koji vrijedno rade“, kazao je Ivanović.

On je rekao da je zakon podjednako namijenjen potrošačima i proizvođačima.

Labudović je rekao da je Ivanović zakonom o vinu htio da zaštiti ne kvalitet i tradiciju već ekskluzivitet pojedinaca, njih oko četiri ili pet, „koji su odjednom postali volšebni proizvođači, a do juče nijesu znali flašu da otvore“.

Poslanik Pozitivne, Goran Tuponja, kazao je da je predloženi zakon postavio novi odnos prema nečemu što je crnogorski brend i doprinosi da vina iz Crne Gore budu prepoznatljivija i autentična.

"Zakonom se ukida proizvodnja vina od grožđa iz uvoza“, kazao je Tuponja.

Poslanik DF-a, Nebojša Medojević rekao je da je kompanija Plantaže u prvom kvartalu zabilježila 1,8 miliona eura na 2,8 hiljada hektara.

"O kom zakonu o vinu mi govorimo? Ovaj režim je uspio da unutrašnjom korupcijom, naduvanim cijrnama uništi i opljačka našu najveću kompaniju i monopolistu“, naveo je Medojević.

Poslovni prihod je, kako je dodao, 2,8 miliona eura u prvom kvartalu.

"Ovo je lopovska Vlada koju vodi lopov i ona može da daje samo ovakve rezultate“, rekao je Medojević.

Ivanović je naveo da ne znači da su to što saopštava činjenice, jer je u pitanju vrlo specifičan biznis.

"To nije trgovina već biznis u kojem se donose teške poslovne odluke. Vi zagovarate kvantitet, a mi kvalitet. Ne želimo da kao mala zemlja dovodimo poljoprivredne proizvođače u zabludu da se mogu boriti sa regionom kada je u pitanju kvantitet, insistiramo na kvalitetu“, naveo je Ivanović.

Poslanik DPS-a, Filip Vuković kazao je da je Medojević upotrebljavao neprimjerene riječi o Vladi i partiji i da je to izlaganje trebalo prekinuti.

Knežević je pitao Ivanovića kako nije zaštitio na isti način njegušku pršutu, jer se svinje uvoze iz Holandije, a na Cetinju se proizvodi kvalitetna njeguška pršuta.

Ivanović je odgovorio da standardi koji se odnose na vino, u drugim oblastima nijesu uređeni direktivama koje preuzimaju.

Poslanici su završili raspravu i o Predlogu izmjena zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju, kojima se ukida član koji se odnosio na učešće do 3,2 odsto kisjelina u običnom maslinovom ulju, čime se taj zakonski tekst usaglašava sa EU zakonodavstvom.