"NEMA NIKAKVE DEGRADACIJE"

Gvozdenović: Solana je zaštićena, nijedan objekat nije građen od 2009. godine

„Naš jasan plan je da ne konzerviramo Solanu, da je zaštitimo i da obezbijedimo njenu održivost i da ta održivost bude jasno definisana svim aktima koji se donose“, naglasio je Gvozdenović
6 komentar(a)
Branimir Gvozdenović, Foto: Arhiva Vijesti
Branimir Gvozdenović, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 06.06.2016. 13:31h

Ulcinjska Solana je već zaštićena, i na tom prostoru se godinama unazad ne gradi nijedan objekat, kazao je ministar održivog razvoja i turizma, Branimir Gvozdenović, dodajući da formalna zaštita podrazumijeva jasnu proceduru.

Gvozdenović je, odgovarajući u parlamentu na pitanje poslanika Dritana Abazovića zbog čega Ministarstvo još nije donijelo akt o zaštiti Solane, kazao da je procedura vrlo jasna.

On je kazao da je tema zaštite Solane u fokusu Ministarstva, i da se ono njome bavi sistemski, kvalitetno, odgovorno i jasno.

„Naš jasan plan je da ne konzerviramo Solanu, da je zaštitimo i da obezbijedimo njenu održivost i da ta održivost bude jasno definisana svim aktima koji se donose“, naglasio je Gvozdenović.

On je podsjetio da je Agencija za zaštitu životne sredine uradila akt o zaštiti Solane, koji je bio na javnoj raspravi.

„Date su određene sugestije Opštine Ulcinj koja treba da popravi akt u skladu sa sugestijama koje su bile. Dobili smo informaciju od Opštine Ulcinj da će taj akt popraviti u nekom roku koji je prošao prije desetak dana“, naveo je Gvozdenović.

Prema njegovim riječima, taj proces se odvija sa jasno definisanim pravcem djelovanja.

Gvozdenović je naglasio da je pitanje Solane jako kompleksno, jer se radi o skoro 15 miliona kvadrata, i zahtijeva vrlo ozbiljan pristup.

U skladu sa tim, kako je naveo, otvoren je dijalog sa Evropskom komisijom (EK), i definisan poseban programski zadatak.

„Koji treba da obezbijedi jasno definisanu dokumentaciju, koja će definisati kako se održava taj veliki kompleks“, dodao je Gvozdenović.

On je kazao da zaštita Solane još formalno ne može da se uspostavi, jer nije definisan taj akt.

„Mi pregovaramo sa EK da definišemo taj akt, i očekujemo da dobijemo ozbiljnu finansijsku podršku za realizaciju ovih pitanja“, rekao je Gvozdenović.

On je naglasio da na prostoru Solane nema nikakve degradacije. „Nijedan objekat nije građen od 2009. godine. Znači, Solana je u ovom momentu zaštićena“, naglasio je Gvozdenović.

On je rekao da je obezbijeđen ozbiljni upravljač –Nacionalni parkovi, kao i da je formiran poseban menadžment.

„Čiji je osnovni zadatak da nastavi zaštitu, i druga stvar – da se obezbijedi proizvodnja soli“, dodao je Gvozdenović.

Na pitanje poslanika Danka Šarančića da li su analizirani rezultati pojedinih parametara žlivotne sredine u opštini Pljevlja, nakon primjene Kratkoročnih mjera za popravljanje kvaliteta vazduha tokom zimskih mjeseci, i kakvi su efekti postignuti, Gvozdenović je rekao da sva mjerenja i uporedni podaci postoje na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine.

„Postoje svi matematički elementi koji ukazuju na progres koji se ostvaruje, ili na nešto drugo“, rekao je Gvozdenović.

Prema njegovim riječima, formirano je savjetodavno tijelo koje čini 15-ak predstavnika raznih institucija i nevladinog sektora, i koje podnosi izvještaj o tome da li su neke kratkoročne mjere potrebne, da li su dale rezultate i da li ih treba nastaviti.

„Ovo Ministarstvo se intentivno bavi pitanjima zagađenja vazduha na tom prostoru. Našim inicijativama su obezbijeđena značajna finansijska sredstva“, kazao je Gvozdenović.

On je rekao da se posljednji izvještaj o kvalitetu vazduha za opštinu Pljevlja odnosi na maj, a da je tokom aprila prosječna dnevna koncentracija suspendovanih čestica pm10 kretala od 25 do 125 mg/m3.

Kako je naveo, srednja vrijednost iznosila je 65,11 mg/m3, a propisana granična je 50.

„Prekoračenje je bilo 17 dana na ovom nivou. Sve jednočasovne srednje vrijednosti sumpordioksida tokom aprila su bile ispod propisane granične vrijednosti“, kazao je Gvozdenović.

Poslanik Novica Stanić pitao je Gvozdenovića kakav je status odlagališta pepela i šljake na Maljevcu, s obzirom na to da je Vlada potpisala ugovor sa Svjetskom bankom o kreditu od 50 miliona eura za sanaciju pet crnih ekoloških tačaka.

On je pitao i kako je moguće da država dozvoli da Termoelektrana tri godine, od 2013. do 2016. odlaže opasni otpad na Maljevcu bez elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.

Gvozdenović je rekao da je Vlada nedavno usvojila prostorni plan za tu oblast, kao i precizno definisane aktivnosti koje treba realizovati.

„Prva stvar je da se mora hitno pristupiti rekultivaciji prostora Maljevca da bi se na svim nivoima smanjili ekološki konflikti koji postoje na tom prostoru. Uporedo sa tim treba raditi na otvaranju nove deponije, a ova deponija mora trajati dok se ta deponija ne realizuje“, kazao je Gvozdenović.

To, kako je rekao, ne može biti u ingerencijama ovog Ministarstva. „Ovo Ministarstvo je obezbijedilo finansijaska sredstva i mi ćemo insistirati preko integrisane dozvole da se ti poslovi u potpunosti dovedu do kraja“.

Gvozdenović je kazao da su, u seriji nedavnih sastanaka sa predstavnicima EPCG, došli do saglasnosti da ta kompanija kooperator Termoelektrane Pljevlja, mora do kraja mjeseca dostaviti Ministarstvu revidiranu studiju analize stabilnosti brane, idejni projekat dalje faze korišćenja deponije uskladiti sa usvojenim Detaljnim prostornim planom u smislu poštovanja zahtjeva Plana, ograničiti preostali vijek trajanja u skladu sa Detaljnim prostornim planom.

„Pored toga što nije sve u ingerencijama ovog Ministarstva, preduzeli smo sve mjere, donijeli plansku dokumentaciju i uradili sve što je u našoj nadležnosti i na tome ću kao ministar zaštite životne sredine insistirati prilikom integrisane dozvole. To je jedan jako važan projekat, finansijski jako zahtjevan“, kazao je ministar.

Prema njegovim riječima, sve su to procesi koji zahtijevaju određeno vrijeme, od eksproprijacije zemljišta, do pripreme planske dokumentacije, projektne dokumentacije.

„Saglasan sam da neke stvari moraju i mogu da budu brže. Ali konačno imamo precizan plan kako će se riješiti ta pitanja. Do kraja 2019. se moraju iskoristrti sredstva iz Svjetske banke i na EPCG je da ubrza sve aktivnosti koje su definisane zaključcima“, rekao je Gvozdenović.