ANALITIČARI O EKONOMSKOM RAZVOJU NEZAVISNE DRŽAVE

Crnoj Gori je potrebna privreda koja može da izvozi

Poslije trogodišnjeg investicionog buma (koji su pratili dobri fiskalni i indikatori rasta), Crna Gora je kao i većina zemalja Evrope ušla u period duboke ekonomske krize
97 pregleda 9 komentar(a)
Gordana Đurović, Foto: Savo Prelević
Gordana Đurović, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 10.02.2019. 03:15h

Profesor na Ekonomskom fakultetu i bivši ministar za evropske integracije Gordana Đurović ocijenila je da je Crna Gora ostvarila dosta dobar razultat na ekonomskom planu, imajući u vidu ukupan kontekst u zemlji i na međunarodnoj ekonomskoj sceni, ali je trebalo poraditi malo više na rastu konkurentnosti i izvozu.

“Uvijek možemo reći da je ekonomski rezultat mogao biti bolji, ali mislim da Crna Gora ima realnu, odnosno, ostvarivu razvojnu strategiju (turizam, energetika, revitalizacija industrije, poljoprivreda) i treba da angažuje sve svoje nacionalne resurse (ljudske, društvene, prirodne i ekonomske) da taj razvoj ostvari i da benefiti rasta i razvoja budu dostupni svim građanima”, naglasila je Đurović.

Ona je rekla da je poslije trogodišnjeg investicionog buma (koji su pratili dobri fiskalni i indikatori rasta), Crna Gora kao i većina zemalja Evrope ušla u period duboke ekonomske krize.

“Sada opet idemo trasom postepenog ekonomskog oporavka i modelom rasta kojeg vode strane investicije. Prosječna realna stopa rasta BDP-a bila nam je 3,2 odsto u protekloj deceniji, a u narednom srednjem roku, uz očekivane investicije, može se kretati prosječno i do 4,5 odsto. Ako planirane investicije u srednjem roku budu realizovane, poboljšaćemo indikatore zaposlenosti i učiniti javne finansije održivim. Regionalno posmatrano, naš realni BDP per kapita, stopa rasta i priliv investicija predstavljaju najbolje indikatore u regionu. Pregovaramo u vezi sa članstvom u EU već četiri godine, a potpisali smo Protokol o prostupanju NATO-u. Imamo dobre političke i ekonomske odnose sa svim susjedima”, istakla je Đurović.

Ona smatra da u narednom periodu treba ojačati izvoz, regionalni razvoj i nivo zaposlenosti.

“Dobar je model rasta koji se oslanja na strane investicije, ali smo trebali poraditi malo više na rastu konkurentnosti i izvozu, odnosno jačati i model rasta koji se bazira na konkurentnom izvozu. Pored rasta konkurentnosti, moramo više uraditi na ostvarivanju balansiranog regionalnog razvoja zemlje i demografskog očuvanja prostora. Registrovana zaposlenost mora biti veća, a širenjem poreske osnovice kroz redukciju neformalnog rada, stvara se prostor za rast zaposlenosti, posebno mladih, i to sve više u rastućem privatnom sektoru”, kazala je Đurović

Prema njenim riječima, potrebno je sprovesti planirane strukturne reforme u oblasti podsticaja malih i srednjih preduzeća, preduzetništva, reformu obrazovanja na svim nivoima, kao i reformu zdravstva.

Potrebno je i bolje  upravljati javnim finansijama i ojačati državnu administraciju, posebno kroz elektronske servise građanima i smanjivanje svih vrsta barijera biznisu.

"Sve navedeno u funkciji je rasta konkurentnosti, jer se moramo spremati za sve veće (EU) tržište",  naglasila je Đurović.

Ekonomski analitičar Zarija Pejović za “Vijesti” je ocijenio da se za privredni rast u Crnoj Gori u proteklih 10 godina ne može  reći da je bio inkluzivan.

“Sa pet milijardi eura stranih direktnih investicija (SDI) koliko se slilo u proteklih 10 godina otvoreno je oko 9.000 radnih mjesta više u odnosu na 1989. godinu, kada je započeo proces tranzicije. Uz to, nepovoljno je promijenjena struktura zaposlenih jer je 1989.  u javnom sektoru radilo 19,7 odsto, sada u javnom sektoru radi 60.000 ili 34 odsto od ukupno zaposlenih. Makedonija je, recimo, sa 2,6 milijardi eura investicija u protekloj deceniji značajno smanjila nezaposlenost. Investicije usmjerene u proizvodnju, Makedoniji su donijele nove tehnologije”, kazao je Pejović.

On je rekao da je očekivao da se na pravi način usmjeri energija mladih ljudi, koja se u postreferendumskom periodu „osjećala u zraku“, te da je danas,   nažalost, skoro 40 odsto mladih nazaposleno.

Pejović ocjenjuje da je potrebno realizovati produktivnu saradnju između obrazovanja i privrede kako bi uticaj znanja na privredni rast bio veći.

“Budžet Ministarstva prosvjete i obrazovanja je 2006. godine bio 75 miliona eura, a prošle 141 milion. Taj budžet je uvećan gotovo dvostruko, dok konstatujemo pad u kvalitetu obrazovanja. Budžet

Ministarstva rada i socijalnog staranja je 2006. godine bio 42 miliona eura, dok je u 2014. godini ostvaren u iznosu od 71,3 miliona. Novac namijenjen socijalnom staranju je značajno uvećan, a siromaštvo je od početka krize veće za 100 odsto , sudeći prema nalazima MMF-a”, kazao je Pejović.

On je kazao da su plaćane garancije krupnom kapitalu, čime je omogućeno privatizovanje profita i socijalizacija gubitaka, dok se zaposleni pretvaraju u klasu bez stalnog posla sa malim platama, pri visokim egzistencijalnim troškovima.

“Siromaštvo je posebno izraženo na sjeveru, poput siromaštva u afričkim zemljama, nerijetko sa potrošnjom od par eura dnevno. Potrebne su nam političke promjene koje će smjer politike okrenuti od personalnih ka opštedruštvenim interesima. Regionalno posmatrano, trenutak je za veću inicijativu EU u oblasti Zapadnog Balkana. Afirmisani ekonomisti pozivaju EU na veće investicije, koje bi mogle biti usmjerene u infrastrukturu regiona. Formiranje razvojnog fonda od 50 milijardi eura, promijenio bi „krvnu sliku“ regiona. Možda bi baš Crna Gora trebalo da bude organizator jedne ovakve regionalne inicijative, u pravcu brže inkluzije zapadnog Balkana. Smatram da lideri 'srednjeg puta' imaju kapacitet i kredibilitet da realizuju tu incijativu”, kazao je Pejović.

Ako se na narednim izborima ne artikulišu političke promjene, Pejović se plaši da će nagomilana socijalna frustracija izaći na ulicu, a nemile scene koje su nedavno bile u parlamentu mogu eskalirati na opasniji način. 

Radulović: Napretka ima, ali fali volje i  odlučnosti za reforme

Ekonomski napredak Crne Gore je evidentan, a najlakše ga je predstaviti aktivnostima realizovanim po osnovu nacionalnih strategija, politika i mjera usvojenih s ciljem unapređenja poslovnog ambijenta, pružanja podrške razvoju preduzetništva i poslovanju privrednih subjekata”, kazala je generalni sekretar Unije poslodavaca Suzana Radulović. 

Ona je navela da su sprovedene reforme dodatno  uticale i na proces EU integracija, što je rezultiralo zvaničnim početkom pregovaračkog procesa sa EU u junu 2012. godine, i napretkom u ispunjavanju preuzetih obaveza. 

“Tripartitni socijalni dijalog, kao svojevrsni institut koji je prije deset godina za mnoge i u funkcionalnom, ali i terminološkom smislu bio nepoznanica, danas je prepoznat kao prvi preduslov uspješnih pregovaračkih procesa i postignutih dogovora predstavnika države, poslodavaca i radnika po svim pitanjima koja su od ekonomskog, socijalnog i šireg društvenog značaja. Iako sve navedeno upućuje na pozitivna dešavanja i promjene,  ukupna ocjena za proteklih 10 godina ipak glasi: moglo se i trebalo uraditi mnogo više”, kazala je Radulović.

Protekla decenija prošla je, kako je kazala, u znaku neizvjesnosti, nedosljednosti, sporosti, a često i manjku odlučnosti i čvrste volje kad je u pitanju eliminisanje biznis barijera i izgradnja konkuretne privrede, u cilju  postizanje maksimalno ostvarivog, stabilnog rasta životnog standard za sve građane. 

“Biznis barijere na lokalnom i nacionalnom nivou i dalje su brojne, predstavnici privrede nisu uvijek uključeni u procese koji imaju za cilj kreiranje javnih politika i regulatornog okvira koji se odnosi na biznis ambijent i poslovanje privrednika, strateške privredne grane nemaju adekvatnu podršku i postaju svojevrsna marketinška a ne realna priča, uvozna zavisnost je visoka, izvoz se bazira na sirovinama i poluproizvodima dok je proizvodnja gotovih proizvoda na nivou koji ne prati očekivanja i potrebe. Sve upućuje na zaključak da reforme treba nastaviti, intenzivirati ih i planski sprovoditi, uz čvrsto partnerstvo javnog i privatnog sektora. Tek tada možemo govoriti o konkurentnosti, rastu zaposlenosti, kao i očekivanom razvoju CG ekonomije koja je proinvesticiono i izvozno orijentisana, navela je Radulović.

Preporučujemo za Vas