Vlada će, kada je u pitanju neprovjeravanje bankarske garancije prilikom potpisivanja aneksa Ugovora o prodaji hotela As, ispitati eventualnu profesionalnu odgovornost pojedinca ili institucije čiji je zadatak bio da sa više pažnje to isprati, saopštio je premijer Milo Đukanović.
On je u Skupštini, tokom Premijerskog sata, rekao da nema nikakve sumnje da će to biti predmet ispitivanja eventualne profesionalne odgovornosti nekog ko nije obavio svoj posao u tom postupku.
„Vlada će se tom pitanju posvetiti sa posebnom pažnjom. Za početak ćemo da dogradimo taj dio institucionalne infrastrukture, a zatim ćemo jasno izvesti i dio koji se odnosi na eventualne profesionalne odgovornosti pojedinca ili institucije“, kazao je Đukanović.
Hotel As je prodat rusko-crnogorskoj kompaniji Nega turs u maju 2002. za pet miliona maraka uz obavezu da uloži 22 miliona maraka i da hotel završi do kraja 2003. godine. Obaveze nijesu ispunjene ni nakon 12 godina, pa je Ministarstvo 2014. godine potpisalo aneks ugovora sa Nega tursom.
Jedan od najbitnijih elemenata u odlučivanju za prihvatanje tog aneksa bila je bankarska garancija naplativa na prvi poziv u iznosu od tri miliona eura, za koju je kasnije utvrđeno da je falsifikovana.
Đukanović je, odgovarajući na pitanje poslanika Socijaldemokratske partije (SDP) Raška Konjevića, rekao da nema sumnje da će Vlada, nakon otkrivenog pokušaja prevare države, uraditi sve ono što je potrebno da bi se zaštitili državni interesi.
„Ovo je ipak jedinstven slučaj i u posljednjih 15 godina nijesmo imali ovako loših namjera bilo kog partnera u postupcima privatizacije. Ovaj slučaj nam je ukazao da mi nemamo dovoljno institucionalne pažnje u odnosu na ovakav pokušaj ugrožavanja interesa države“, kazao je Đukanović.
Komentarišući gdje bi mogla biti locirana ta odgovornost, Đukanović je naveo da bi trebalo porazgovarati da li je to Ministarstvo održivog razvoja i turizma ili je propust stariji od toga, kao na primjer da se u Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte nije razvio taj dio institucionalen pažnje.
„O tome ozbiljno treba porazgovarati i izvesti zaključak gdje je situirana eventualna profesionalna odgovornost za propust koji se dogodio“, rekao je Đukanović.
On je podsjetio da je Ministarstvo, nakon što je otkrilo da je bankarska garancija nevalidna, podnijelo krivične prijave protiv šest osoba.
Konjević je rekao da je taj potez sasvim logičan, ali da je sporno što država ne sprodi nikakvu unutrašnju odnosno internu proceduru u vezi tog slučaja.
Konjevića je zanimalo da li je pokrenuta procedura za utvrđivanje odgovornosti nadležnih u Ministarstvu održivog razvoja zbog nevalidne bankarske garancije na iznos od tri miliona eura.
Za Konjevića je sporno što niko u periodu od dvije godine nije provjerio validnost te garancije, što je, kako tvrdi, uobičajena i obavezna procedura u sličnim situacijama.
„Ta provjera ne traje više od 24 sata. Ako mi u sistemu ne možemo da utvrdimo odgovornost za ovako krupnu grešku, bila ona namjerna ili nenamjerna, onda šaljemo jednu drugu vrstu poruke, da greške koje su ovako krupne za državu i njene građane ta ista Vlada toleriše“, kazao je Konjević.
Đukanović je podsjetio kako se realizovala sva procedura i komunikacija između predstavnika Ministarstva i investitora.
On je rekao da na osnovu toga nije moguće izvesti ocjenu o popustima tog Vladinog resora.
„Nije moguće prihvatiti ni konstataciju da je u ovom slučaju došlo do kršenja uobičajene i obavezne procedure u sličnim situacijama. Smatrali smo da smo bankarskom garancijom dovoljno zaštitili interese države, ali se nažalost pokazalo da u institucionalnom mehanizmu države Crne Gore ne postoji razrađena procedura dodatnih kontrola validnosti odnosno vjerodostojnosti izdatih garancija“, objasnio je Đukanović.
Ako ima propusta, kako je naveo, onda ih ima u tome što država nije imala nivo institucionalne kompetentnosti da iskontroliše takve pokušaje prevare države na štetu njenih interesa.
Đukanović je rekao da je Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte na sjednici sredinom marta zadužio potpredsjednika Vlade, Vujicu Lazovića, da u saradnji sa ministarstvima finansija, ekonomije i održivog razvoja i guvernerom Centralne banke (CBCG), definiše postupak dodatne kontrole i prema bankarskim garancijama.
„Neophodno je da Vlada formira poseban tim koji će utvrditi sve formalne procedure, nakon čega će Vlada razmotrirti predlog i donijeti odgovarajuću odluku“, kazao je Đukanović.
On je u vezi iste teme odgovarao i na pitanje koje je u ime Kluba samostalnih poslanika postavio Mladen Bojanić.
Njega je zanimalo koje aktivnosti, u skladu sa Planom privatizacije za ovu godinu, preduzimaju Vlada i Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte u cilju pripreme i sprovođenja tendera za privatizaciju Hotelska grupa (HG) Budvanska rivijera.
Bojanića je zanimalo i da li je dio tih aktivnosti i nedavni neuspješni pokušaj uknjiženja hotela As u korist bivšeg vlasnika, Budvanske rivijere.
„Zbog čega je Vlada izostavila javnu prodaju hotela As u aneksu Ugovora“, pitao je Bojanić.
On je rekao da je aneks Ugovora potpisan 2014. godine i da su u njemu uslovi prilično izmijenjeni.
Bojanića je zanimalo i da li Vlada planira podjelu Budvanske rivijere na dva preduzeća, kao i kako će podijeliti veliku imovinu te kompanije, s obzirom na to da je u njenu vlasničku strukturu ušla grupa Strateks.
„Kaže se da đavo leži u detaljima, a u našoj situaciji đavo leži u aneksima“, rekao je Bojanić.
Đukanović je saopštio da do sada, iako se Budvanska rivijera nalazi u Planu privatizacije za ovu godinu, još nijesu preduzimane pripremne radnje za taj postupak.
„Raskid ugovora sa investitorom Nega turs za hotel As nije ni u kakvoj vezi sa privatizicijom Budvanske rivijere, kao ni predlog Upravi za nekretnine u Budvi da se imovina hotela vrati Budvanskoj rivijeri ili da se obavi drugi odgovarajući upis“, poručio je Đukanović.
Bojanić je rekao da predviđa da će Vlada ići na prodaju hotela As tako što će ga priključiti vlasništvu Budvanske rivijere, dok će država obeštetiti dosadašnjeg investitora za ono što je uložio.
Đukanović je kazao da je pogrešna pretpostavka Bojanića da Vlada želi da nekim špekulativnim radnjama zaštiti interes manjinskih akcionara u Budvanskoj rivijeri, kao što je kompanija Strateks.
„Ne, ja nijesam zastupnik Strateksa u Budvanskoj rivijeri. Ja sam predsjednik Vlade koji štiti interes države Crne Gore“, kazao je Đukanović.
On je naveo da Budvanska rivijera ima procjenu imovine i da u njoj nema vrijednosti hotela As, jer je on privatizovan.
„U međuvremenu, zbog raskida ugovora, postoji mogućnost da se As vrati kao vrijednost u sastav vrijednosti Budvanske rivijere. Ukoliko bi se to dogodilo potpuno je logično da će se uvećati vrijednost Budvanske rivijere i tu nema prostora ni za kakvu špekulaciju“, smatra Đukanović.
On je rekao da postoje ideje da bi bilo pametno za državu da koncentriše svoje vlasništvo u onom dijelu Budvanske rivijere kojeg ne želi da privatizuje, dok dio koji želi, privatizuje.
Đukanović je dodao da je to jedna od ideja.
„Ta ideja ne samo da nije prihvaćena, nego nije ni razmotrena na Vladi. Vlada još nije ušla u postupak pripreme za privatizaciju Budvanske rivijere“, zaključio je Đukanović.
Bonus video:
