PREPOLOVLJEN BROJ RADNIKA U INDUSTRIJI, RAST U DRŽAVNOJ UPRAVI

U šest nekadašnjih giganata ostalo 500 radnika

Oni traže zaostale zarade, staž ili otpremnine. Za propast firmi krive loše nove vlasnike ili činovnike koji su ih privatizovali
136 pregleda 39 komentar(a)
Ažurirano: 11.04.2016. 19:37h

Podgoričkim ulicama prethodnih nekoliko mjeseci protestuju bivši radnici Kombinata aluminijuma, Boksita, Duvanskog kombinata, Radoja Dakića, PTK (mljekara Nika, Agroprodukt), a od danas i bivši radnici Fabrike elektroda iz Plužina.

Oni traže zaostale zarade, doprinose za staž ili otpremnine. Radili su u velikim sistemima koji su prije 10 godina zapošljavali ukupno više od 7.000 ljudi, a sada u njima ima oko 500 stalno zaposlenih.

Prema riječima bivših radnika, glavni krivci za propast preduzeća su loši novi vlasnici ili činovnici koji su ih privatizovali.

KAP je uoči privatizacije krajem 2005. zapošljavao sa prerađivačkim fabrikama oko 3.000 ljudi, dok danas, prema riječima predsjednice Sindikata KAP-a Sandre Obradović ima 412 stalno zaposlena i 100 ugovoraca.

"Loši dani za KAP su počeli privatizacijom 2005. kada je ušao tada za državu ’strateški partner’. Prvi sunovrat bio je gašenje Fabrike glinice 2008, a 2009. je ugašen dio ćelija u seriji A Elektrolize. Tada je ogroman broj ljudi ostao bez posla, a institucije su prećutno davale saglasnost ruskom vlasniku”, navela je Obradovićeva.

Drugi veliki pad KAP-a počeo je pokretanjem stečaja 2013, nakon čega je otišlo još 800 radnika.

"Cijenu loše privatizacije, a potom i stečaja platili su zaposleni od kojih je jedan broj prinudno penzionisan sa umanjenim penzijama, a drugi je otišao na Biro. Ti ljudi su u nezavidnoj situaciji, istrošeni i materijalno i zdravstveno jer su radni vijek proveli u najtežim uslovima. Ko bi trebalo da odgovara za sve to?”, pita Obradovićeva.

Bivših 420 radnika KAP-a, 20 radnika Prerade i osam radnika Kovačnice okuplja se ispred institucija i traže otpremnine.

Predsjednik Sindikata Prerade Borislav Mašković smatra da glavni krivac za propast nijesu ruski vlasnici, već država. Penzioner Kovačnice Željko Šušović kaže da za četiri bivša radnika tog preduzeća još nijesu isplaćene zaostale zarade.

"Od nekoliko hiljada bivših radnika KAP-a samo nas četvoro nijesmo dobili zaostale zarade za tri godine. Duguju nam od 4.000 do 10.000 eura”, istakao je Šušović.

Bivši radnik Boksita Rašo Čivović je među 127 bivših radnika kojima nijesu isplaćene otpremnine.

"Oko 1.470 radnika bilo je 2005, a danas je ostalo u starom Transportu 17, rudokupu Zagrad oko 25 i dvoje-troje u upravnoj zgradi i niko od njih nema stalan posao”, kaže Čivović.

Većina bivših radnika je otišla u penziju, jedna grupa traži povezivanje staža a druga i otpremnine. Stečaj je uveden 2013.

Proteklog mjeseca nakon višesedmičnih protesta ispred glavne kapije DKP-a, i dobijanja otpremnina i zaostalih zarada, protest je prekinulo oko 40 bivših radnika fabrike cigareta. DKP će biti likvidiran, a proizvodnja u Novom duvanskom tek treba da počne sa oko 80 radnika.

Bivši radnik DKP-a i Duvankomerca Žarko Knežević kaže da je u tim preduzećima prije 10 godina bilo oko 1.200 radnika. Duvankomnerc je likvidiran 2010. godine.

"Prema mom mišljenju, postoje dva nivoa odgovornosti za propast DKP-a. Prvi je uvoznički lobi i lobi koji se bavio švercom cigareta, a drugi su ljudi iz državnih organa koji su materijalizovali želje uvoznog lobija”, kazao je Knežević, navodeći da ličnu odgovornost snose bivši ministar poljoprivredeMilutin Simović i predsjednik tenderske komisije Branko Vujović.

"Dakić” su 2006. uz otpremnine napustila 872 radnika, odnosno ostalo ih je šest. Godinu ranije fabrika je imala 1.122 radnika. Bivši radnici prema pravosnažnim presudama potražuju 77 mjesečnih zarada. Dug je sa kamatama prešao 50 miliona eura.

"Dakićevci“ su rekorderi u protestima koji traju sedam godina. Predsjednik Koordinacionog odbora povjerilaca Milan Vukčević, kaže da su godinama državne institucije tolerisale da im se ne isplaćuju zarade i uplaćuju pripadajući porezi i doprinosi.

“Zbog toga, većina nas penzionera, izuzetno teško živimo sa prijevremenom penzijom i mjesečnim primanjem nešto većim od 200 eura”, naveo je Vukčević.

Od ukupno 246 bivših radnika preduzeća PTK iz Nikšića, koje je prije više od 10 godina imalo i lanac svojih prodavnica, njih 120 je radna mjesta našlo u Agroproduktu, a oko 110 u mljekari Nika čiju imovinu je kupio Aleksandar Božović. Prije 10-ak dana 73 radnika počela su proteste ispred Ministarstva poljoprivrede zbog neisplaćenih zarada i nepovezanog staža. Njima se za zarade duguju 162 hiljade, a za doprinose oko 800 hiljada eura.

Prepolovljen broj radnika u industriji, rast u državnoj upravi

Kada se pogledaju podaci Monstata o ukupnom broju zaposlenih moglo bi se zaključiti da je došlo do velikog ekonomskog razvoja jer je u 2006. prosječan broj zaposlenih iznosio 150.800, dok je u prošloj bio 175.617.

Međutim, prema podacima o broju zaposlenih po djelatnostima vidi se da je broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji i više nego prepolovljen , dok je za duplo veći u državnoj upravi, a znatniji rast postoji u uslužnim djelatnostima i građevinarstvu.

U prerađivačkoj industriji 2006. radilo je 26 hiljada radnika a prošle 11 hiljada. U rudarstvu i obradi kamena brojka je smanjena sa 4,1 hiljadu na 1,8 hiljada. U oblasti poslovi sa nekretninama prije deset godina radilo je 5.905, da bi u godinama ekonomskog buma ta brojka rasla i preko devet hiljada. Nakon buma uslijedio je veliki pad pa je u ovoj oblasti lani radilo svega 1.718 radnika.

U sektoru državna uprava i socijalno osiguranje 2006. radilo je 10.345 zaposlenih, a brojka je u međuvremenu narasla na 21.040. U trgovini broj zaposlenih porastao je sa 29 na 36 hiljada, u hotelima i restoranima sa deset na 14 hiljada, a u građevinarstvu sa 6,8 na 9,2 hiljade.

Sada u metodologiji Monstata postoje i neke nove djelatnosti poput „administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti“ gdje je lani radilo osam hiljada radnika, a samo u četiri posljednje godine njihov broj u ovoj oblasti je povećan za duplo.

U obrazovanju je broj zaposlenih za deset godina povećan za oko 700 na 13,5 hiljada, dok je u zdravstvu i socijalnom radu zabilježen pad za oko 600 radnih mjesta na 11,4 hiljade.

Galerija