Đikanović: Komisija nije blokirala imovinu Eurofonda

Moguće je da će KHOV u daljem postupku preduzeti i druge mjere prema Euroinvestu
1 komentar(a)
Zoran Đikanović, Foto: Arhiva Vijesti
Zoran Đikanović, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 23.01.2016. 15:29h

Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) procijenila je da ne treba blokirati imovinu Zatvorenog investicionog fonda Eurofond, kako su tražili manjinski akcionari, jer bi to značilo blokiranje cijelog procesa isplate nesaglasnih dioničara, kazao je “Vijestima” predsjednik KHOV Zoran Đikanović.

"Moguće je da ćemo u daljem postupku ići i prema nekim drugim mjerama. Blokiranje parcijalne imovine bi dovelo do toga da državni organ razmatra koja je to imovina uslovno dobra ili loša. Investicioni fond je privatna imovina i njim upravljaju akcionari, a u njihovo ime izabrani su konkretni ljudi u Nadzornom odboru fonda koji su zaduženi da prate kako se upravlja njihovom imovinom", kazao je Đikanović.

KHOV je u četvrtak naložila Društvu za upravljanje Euroinvest da u roku od 30 dana otkloni nezakonitosti i isplati ukupno oko 5,8 miliona eura za 161 nesaglasnog akcionara ZIF Eurofond, koji su krajem 2014. glasali protiv plana daljeg razvoja tog fonda. Zakonsku obavezu Euroinvest nije ispunio u roku od godinu, a rokovi su, kako je KHOV utvrdila, isticali od 17. decembra do 16. januara.

Bilo je prethodnih 20-ak dana zahtjeva da KHOV donese izvršne isprave i obračuna zatezne kamate na neisplaćeno potraživanje u zakonskom roku.

"Razumijem da svako ko smatra da je oštećen želi maksimalnu moguću zaštitu da ostvari. U tom smislu, međutim, zaštita nije pred KHOV, niti regulatorna tijela mogu tu vrstu zaštite obezbijediti. Naš pravni sistem upućuje da se ta vrsta pravne zaštite, ukoliko neko smatra da je oštećen, može obezzbijeti pred nadležnim sudom. Jedino sud ima ovlašćenja da utvrdi štetu i da odredi odštetu”, dodao je Đikanović.

Nezadovoljni akcionari ZIF Eurofonda tražili su, takođe, da KHOV zabrani da se na predstojećoj skupštini fonda raspravlja o neto vrijednosti akcija fonda, a sve zbog bojazni da im naknadno i retroaktivno u odnosu na kraj 2014. ne bude smanjena vrijednost vlasničkog uloga, kao nesaglasnih akcionara.

Svakom nezadovoljnom dioničaru ZIF Eurofond Euroinvest je dužan, kako je prethodno utvrđeno, da isplati 14 centi po akciji.

"Nadzorni odbor fonda je taj koji prihvata obračun neto vrijednosti akcije. Cijena za isplatu nesaglasnih akcionara ne može se retroaktivno utvrđivati, a može li se pokrenuti neka revizija, vjerovatno da, ali mislim da se uopšte ne ide u tom pravcu. Cijena je utvrđena i ne može se promijeniti”, smatra Đikanović.

Akcionari ZIF Eurofonda, kojim više od deceniju gazduju ljudi iz Crne Gore i BiH povezani sa biznismenom Veselinom Barovićem tražili su od KHOV da zabrani da se na predstojećoj skupštini akcionara, zakazanoj za 15. februar, raspravlja o pojedinim predloženim tačkama dnevnog reda.

"Kad god smo donijetim rješenjima išli prema nekom od fondova da zabranimo pojedine tačke dnevnog reda skupštine akcionara, Privredni sud nas je odbijao sa obrazloženjem da je Zakonom o privrednim društvima jasno definisano ko može da osporava odluke skupštine, a to su samo akcionari i zainteresovana lica, naveo je Đukanović.

Bonus video: