Skupština bi trebalo da se uključi u proces formulacije kapitalnog budžeta, kako bi doprinijela njegovom sadržaju, ocijenio je istraživač javnih politika u Institutu alternativa (IA), Marko Sošić.
"Potrebno je predvidjeti zakonsku proceduru da se nacrt kapitalnog budžeta dostavlja matičnom odboru Skupštine na upoznavanje, izricanje mišljenja i predloga, koje bi Vlada to uzela u obzir. To smo predlagali prilikom usvajanja sistemskog Zakona o budžetu i fiskalnoj ogovornosti, ali nijesmo naišli na razumijevanje Vlade i poslanika", naveo je Sošić u saopštenju.
On je rekao da Skupština, ako želi da suštinski utiče na najvažniju komponentu godišnjeg budžeta, mora da "uzme stvar u svoje ruke" i izmjenama sistemskog Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti sama sebi stvori tu mogućnost.
"Svi ostali pokušaji, zaključci, promjene obrazloženja i sugestije, ne obavezuju nikoga osim poslanike da konstatuju njihovo nepoštovanje", tvrdi Sošić.
On je saopštio da je Skupština usvojila budžet za ovu godinu, a da su poslanici kroz posebne zaključke, pokušali da dodaju šest novih projekata u kapitalni budžet.
"Predviđamo da se ništa neće uraditi povodom tih šest projekata, jer postoji sistemski problem u načinu izrade i predstavljanja kapitalnog budžeta, koji onemogućava Skupštinu da stvori obavezu za Vladu u tom pogledu", kazao je Sošić.
On je rekao da su tokom usvajanja budžeta za ovu godinu poslanici prekinuli sa dugogodišnjom, besmislenom praksom podnošenja amandmana na tekst obrazloženja Zakona o budžetu, kako bi napravili promjene kapitalnog budžeta.
"Iako bi amandman bio usvojen, ovim se nije stvarala promjena zakona niti bilo kakva nova obaveza za Vladu", naveo je Sošić.
Umjesto amandmana, kako je dodao, Skupština je ove godine za usaglašene promjene kapitalnog budžeta jednoglasno usvojila zaključke uz Zakon o budžetu, dodajući šest novih projekata.
"Ta praksa nije nova. I u prethodnim godinama poslanici su pribjegavali i usvajanju zaključaka uz Zakon o budžetu, kako bi stvorili obavezu za Vladu da sprovede neki kapitalni projekat", rekao je Sošić.
Zaključci, prema njegovim riječima, ne bi bili ispoštovani, a Vlada ne bi navela ni razloge zbog kojih se nije postupilo po zaključku koji je dobio podršku svih poslanika u parlamentu.
"Na ovaj problem upozoravali smo na raspravama o budžetu na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, ali i u analizi procesa usvajanja budžeta", saopštio je Sošić.
On je saopštio da je trenutno najmanje transparentan dio nacionalnog budžeta onaj koji je za građane najvažniji, a to je kapitalni budžet.
"Godišnji Zakon o budžetu ne sadrži listu kapitalnih projekata. Svi projekti su prikazani zbirno kroz budžete direkcija za saobraćaj i javnih radova, podijeljeni na opšte", kazao je Sošić.
On je dodao da su poslanici i o kapitalnom budžetu za ovu godinu odlučivali bez uvida u plansku i drugu dokumentaciju.
"Skupština je dostavljanjem kapitalnog budžeta u sklopu ukupnog prijedloga zakona o budžetu dovedena pred svršen čin. Zato je pravilnije reći da Skupština samo konstatuje kapitalni budžet, umjesto da ga razmatra i usvaja", kazao je Sošić.
On smatra da je jedino rješenje da se promijeni sistemski Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti tako da godišnji Zakon o budžetu obavezno sadrži i član u kojem bi bili nabrojani svi projekti iz kapitalnog budžeta.
"To smo predložili kao dopunu Programa reforme upravljanja javnim finansijama do 2020. godine, ali nismo naišli na razumijevanje Ministarstva finansija", zaključio je Sošić.
Bonus video:
