ŠEF EBRD-A ZA CRNU GORU

Moreno: Građevinski sektor će biti najveći pokretač ekonomskog rasta

"Država bi takođe trebalo da ima, u određenoj mjeri, benefite od pada cijena hrane, s obzirom na to da neto uvoz hrane čini 12 odsto BDP-a zemlje", podsjetio je Moreno
1 komentar(a)
Đuliano Moreno, Foto: Arhiva Vijesti
Đuliano Moreno, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 08.01.2016. 12:38h

Očekivano ubrzanje ekonomskog rasta Crne Gore u ovoj godini trebalo bi da bude podržano gradnjom prioritetne dionice autoputa i investicijama u turizmu i energetici, ocijenio je šef Kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Podgorici, Đulio Moreno.

On je kazao da EBRD predviđa rast crnogorske ekonomije u ovoj godini na četiri odsto, podržan građevinskim sektorom, koji bi trebalo da raste najviše zahvaljujući gradnji prioritetne dionice autoputa od Jadranske obale do granice sa Srbijom.

"Investicije u sektore turizma i energetike bi takođe trebalo da podrže ekonomiju u tom periodu. Dodatno, oporavak dvije najveće ekonomije u regionu, Hrvatske i Srbije, sa kojima Crna Gora ima značajne ekonomske veze, trebalo bi da ima pozitivne efekte na zemlju", rekao je Moreno agenciji Mina-business.

On je kazao da je, nakon razočaravajućeg rasta u 2014. godini od 1,8 odsto, povećanje rasta bilo očekivano u prošloj i njegov nastavak u ovoj.

"Zapravo, ekonomska aktivnost je ubrzana u prvom kvartalu prošle godine. Industrijska proizvodnja povećala se 6,7 odsto na godišnjem nivou i turistički pokazatelji su snažni, pri čemu je broj turista koji su posjetili Crnu Goru za prvih šest mjeseci prošle godine bio 13,8 odsto veći od uporednog perioda 2014", precizirao je Moreno.

On je ocijenio da je crnogorska ekonomija visoko zavisna od turizma.

"Rusko i tržišta susjednih država čine oko dvije trećine ukupnih dolazaka. Dok je posjeta iz Rusije opala osam odsto u prvih osam mjeseci prošle godine, usljed pogoršane situacije u zemlji i deprecijacije rublje, dolasci iz regiona, posebno iz Srbije i Bosne i Hercegovine (BiH), značajno su se povećali. Interesantno je, međutim, to što je smanjenje ruskih turista bilo manje nego u drugim državama jugoistočne Evrope, možda zbog visokog učešća koji imaju u vlasništvu nad nekretninama", kazao je Moreno.

On je naveo da Crna Gora, kao uvoznik nafte, pri čemu neto uvoz nafte čini 5,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), takođe treba da očekuje skromnu zaradu od drastičnog smanjenja cijena nafte.

"Država bi takođe trebalo da ima, u određenoj mjeri, benefite od pada cijena hrane, s obzirom na to da neto uvoz hrane čini 12 odsto BDP-a zemlje. U kombinaciji sa stranim direktnim investicijama (SDI) i napretkom na gradnji autoputa, rast bi u prošloj godini trebalo da iznosi oko tri odsto", podsjetio je Moreno.

On je, govoreći o atraktivnosti poslovnog okruženja u Crnoj Gori za strane investitore, rekao da je Crna Gora tokom godina uspostavila u značajnoj mjeri prijateljski poslovno zakonodavstvo i otvorenost prema stranim investitorima.

"Zemlja je redovno na vrhu regionalne liste država u pogledu SDI po stanovniku. Država je na 46. mjestu od 189 država na listi Svjetske banke po lakoći poslovanja. U isto vrijeme, Crna Gora je još više napredovala u približavanju EU. Od jula prošle godine, Crna Gora je otvorila 20 pregovaračkih poglavlja od 35, i privremeno zatvorila dva", kazao je Moreno.

Međutim, kako je dodao, još treba da se uradi značajan posao.

"Zajedničko istraživanje EBRD-a i Svjetske banke o poslovnom okruženju i djelovanju preduzeća (BEEPS) otkrio je da su tri glavne prepreke za poslovno okruženje koje su identifikovane u crnogorskim firmama postupci konkurenata u neformalnom sektoru, pristup finansiranju i pitanja električne energije", rekao je Moreno.

Mali napredak je, kako je dodao, ostvaren u privatizaciji. Privatizacioni plan, najavljen u febuaru prošle godine, predvidio je nastavak privatizacije i objavu tendera u oblastima kao što su turizam, proizvodnja i nacionalni avioprevoznik Montenegro Airlines. Međutim, ostvaren je mali napredak u prodaji te imovine od kad je plan najavljen.

On je, odgovarajući na pitanje koji su najznačajniji sektori u ekonomiji koji mogu povući ekonomski rast zemlje, rekao da je turizam svakako jedan od najvažnijih sektora ekonomije koji će dovesti do budućeg ekonomskog rasta.

"Uloga podsektora koji podržavaju turističke aktivnosti u državi, kao što su smještaj i usluge hrane, iznajmljivanje i poslovanje sa nekretnina, što trenutno iznosi osam odsto ekonomije, sigurno će rasti odražavajući sve veći značaj Crne Gore kao turističke destinacije, sa oko 1,4 miliona stranih dolazaka godišnje", ocijenio je Moreno.

On je naveo da je Crna Gora, sa 14 odsto udjela industrije u BDP-u, najmanje industrijalizovana od zemalja u regionu. Podsektori uključuju prerađivačku industriju, komunalne usluge, koje se uglavnom odnose na proizvodnju električne energije, i vađenje ruda i kamena. Učešće prerađivačke industrije je nisko i sa samo pet odsto BDP-a najmanje je u regionu i tu postoji određeni potencijal za rast.

"Sa udjelom od pet odsto, sektor komunalnih usluga, prvenstveno proizvodnja električne energije je relativno značajan za crnogorsku ekonomiju i sa trenutnim projektima u energetskom sektoru očekujemo da će postati značajan pokretač rasta u budućnosti.

Prema njegovim riječima, potencijalni benefiti od razvoja regionalnog tržišta električne energije su veliki. Država, kao i region, bogati su hidropotencijalima, i gradnja podmorskog električnog kabla koji će da spoji Crnu Goru i Italiju otvoriće tržišta za izvoz električne energije.

"Italijanski operator prenosnog sistema Terna, zajedno sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom (CGES), glavni je investitor 775 miliona EUR vrijednog podmorskog interkonektivnog kabla visokog napona, pri čemu bi projekat trebalo da bude operativan do 2017. Takođe, pristup Jandransko-jonskom gasovodu (IAP) koji ide od Albanije, kroz Crnu Goru i BiH, do Hrvatske, kao prirodni nastavak TANAP i Trans jadranskog gasovoda (TAP), učinili bi da Crna Gora postane regionalno energetsko središte", precizirao je Moreno.

Građevinski sektor će, kako smatra, sa trenutno pet odsto udjela u ekonomskoj aktivnosti, biti najvjerovatnije najveći pokretač ekonomskog rasta u budućnosti, što će biti podržano gradnjom prve dionice autoputa Bar-Boljare.

"Poljoprivreda, zajedno sa šumarstvom i ribarstvom, ima deset odsto udjela u BDP-u, a njegov društveni značaj je još veći, sa potencijalom za rast u budućnosti. Međutim, izazovi koji pogađaju poljoprivredni sektor u Crnoj Gori, kao i region zapadnog Balkana odnose se na značajnu prazninu kada je riječ o tehnologiji i infrastrukturi, pri čemu manjkavost u sakupljanju, skladištenju, marketingu, distribuciji i upravljanju sistema utiče na kvalitet i bezbjednost proizvoda i pristup lokalnim i izvoznim tržištima i nerazvijenost poljoprivrednih usluga podrške, kao što je funkcionalno tržište osiguranja, dovodi do niske produkivnosti", precizirao je Moreno.

On je, govoreći o projektima EBRD-a u Crnoj Gori, rekao da su u prošloj godini odobrili skoro 100 miliona eura novih investicija različitim sektorima.

"Najveće investicije koje je EBRD podržala u prošloj godini bile su vjetroelektrana na Krnovu i rekonstrukcija lokalnih puteva. Naše učešće je bilo balansirano sa više malih projekata odobrenih u poljoprivrednom i zdravstvenom sektoru, na primjer investicioni kapital u Voli, finansiranje duga za proširenje poslovanja Mesoprometa (Franca) i bolnice Kodra. Banka je takođe bila aktivna u obezbjeđivanju indirektne finansijske podrške sektoru malih i srednjih preduzeća (MSP) kroz partnerske finansijske posrednike kao što su Alter Modus i Hipotekarna banka", precizirao je Moreno.

On je rekao da je saradnja EBRD-a sa privatnim sektorom i javnim ustanovama u Crnoj Gori odlična.

"Sarađujemo na puno polja i, takođe, obezbjeđujemo tehničku pomoć i konsultanske usluge našim ključnim partnerima sa ciljem da poboljšamo biznis klimu u državi i unaprijedimo tržišne principe i najbolje industrijske prakse", poručio je Moreno.

On je najavio da EBRD za ovu godinu razmatra više projekata u energetskom sektoru, investicioni plan ekspanzije Aerodroma Tivat i podršku MSP sektoru direktno ili indirektno kroz finansijske posrednike.

Preporučujemo za Vas