Kvalitetne poljoprivredno-prehrambene proizvode, koje imaju zemlje jadranske regije, neophodno je zaštititi i sertifikovati što bi im dalo dodatnu vrijednost i konkurentnost na domaćem i EU tržištu, ocijenila je predstavnik Instituta za maslinarstvo slovenačkog Univerziteta Primorska, Maja Podgornik.
Ona je za Glasnik Privredne komore (PKCG) kazala da kvalitetnim proizvodima agroindustrije ove regije nedostaje dobar plasman i promocija na tržištu.
"Mislim da zemlje jadranske regije, odnosno Bosna i Hercegovina, Srbija, Hrvatska i Crna Gora, imaju kvalitetne i jedinstvene proizvode i to je dobra odskočna daska za konkurentnost u EU. Potrebno je ove proizvode sertifikovati u skladu sa EU politikom šema kvaliteta, obezbijediti u proizvodnji sledljivost koja, između ostalog, garantuje i kvalitet i zdravstvenu bezbjednost ovih proizvoda i na taj način im dodati vrijednost", smatra Podgornik.
Prema njenim riječima, potrebno je aktivnosti usmjeriti u cilju da poljoprivredni proizvodi dobiju kvalitet više i time budu konkurentniji prvo za domaće, a onda i za tržište EU.
Ona je objasnila da Institut za maslinarstvo, Univerziteta Primorska-Kopar, kroz razvoj istraživačkog rada i realizaciju obuka povezuje naučni, akademski, istraživački i stručni kadar u oblasti maslinarstva kao i proizvođače i prerađivače maslinovog ulja i uzgajivače stone masline.
"Pri obavljanju naučno-istraživačkih poslova prioritet imaju 'zahtjevi sa terena' odnosno potrebe sektora. Univerzitet sve realizuje u skladu sa strategijom razvoja slovenačke poljoprivrede i prehrambene industrije čime doprinosi razvoju sektora maslinarstva i ujedno socijalnom i ekonomskom razvoju Slovenije", precizirala je Podgornik.
Ona je kazala da je Institut za maslinarstvo Univerziteta Primorska –Kopar na projektu Wellfood bio zadužen za realizaciju radnog paketa četiri WP4 koji se odnosio na pripremu vodiča za obuku iz oblasti bezbijednosti hrane za sve zainteresovane subjekte u sektoru poljoprivrede.
"Taj radni paket je obuhvatao i pripremu 'pilot' tehnoloških šema na osnovu inputa koji je Institut dobio od svih partnera na projektu. Urađene su dvije tehnološke šeme za sektore organskog maslinarstva i organskog pčelarstva", rekla je Podgornik.
U Sloveniji je, kako je objasnila, projekat Wellfood povezao sve zainteresovane subjekte iz sektora poljoprivredne proizvodnje i agroindustrije uključujući poljoprivredne proizvođače, potrošače, predstavnike savjetodavnih službi, istraživače i predstavnike državnih institucija.
"U cilju povezivanja slovenačkih i proizvođača iz drugih zemalja naših 20 proizvođača učestvovalo je na posljednjem sastanku Wellfood projekta koji je održan u Crnoj Gori u septembru. Na tom skupu slovenački proizvođači su bili među najbrojnijim i bili su aktivni učesnici tog sastanka", navela je Podgornik.
Ona je, odgovarajući na pitanje u kojim segmentima poljoprivredne proizvodnje postoji najveći prostor za inovacije, kazala da je to u plasiranju poljoprivrednih proizvoda na tržište kao i u njihovoj promociji.
"Iskustvo na osnovu skoro trogodišnje saradnje sa svim partnerima na Wellfood projektu nam kaže da svi mi, manje-više, znamo da proizvedemo kvalitetan proizvod, ali svima fali dobar i prepoznatljiv plasman proizvoda na tržište i ispunjavanje sve zahtjevnijih potreba potrošača”, smatra Podgornik.
Slovenija je, kako je navela, ostvarila veliki napredak u oblasti proizvodnje kvalitetnih i prepoznatljivih tradicionalnih proizvoda kao i na njihovoj sertifikaciji u skladu sa EU politikom šeme kvaliteta.
"Uspjeli smo zaštititi veliki broj proizvoda i to je posao koji zahtijeva zajednički rad svih aktera u sektoru poljoprivrede. Kako sam vidjela i u ostalim državama jadranske regije ima dosta kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda, ali još nijesu sertifikovani u skladu sa pravilima EU”, kazala je Podgornik.
Ona je, odgovarajući na pitanje koliko je slovenačka poljoprivreda napredovala zahvaljujući ulasku u EU, kazala da se mnogo puta pokazalo da EU ima stroga pravila za male zemlje poput Crne Gore i Slovenije.
"Sva pravila koja važe za velike proizvođače važe i za male proizvođače hrane, kakvi su uglavnom u ove dvije države i u skladu sa tim pravila se teško ispunjavaju. To je slučaj, na primjer sa sektorom organskog maslinarstva. Uprkos maloj veličini maslinjaka i poljoprivrede malog obima, moraju se ispuniti kriterijumi EU koji se propisuju kao i za, na primjer, veliku organsku plantažu u Španiji”, zaključila je Podgornik.
Bonus video:
