Opozicija: Budžet je "diskriminatorski, pun bezobrazluka i lošeg planiranja"

"Diskriminatorski jer favorizuje jednu organizaciju boraca dok se drugima ništa ne daje, voluntaristički jer se ukida novac baletskoj školi “Princeza Ksenija”, a bezobrazluk je kada Fitosantarna uprava troši polovinu svoga novca za kosultantske usluge"
59 pregleda 0 komentar(a)
Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, Foto: Luka Zeković
Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 18.12.2015. 18:52h

Odbor za ekonomiju, finasije i budžet predložio je danas Skupštini da usvoji predlog zakona o budžetu za 2016. godinu. Za najvažniji ekonomski akt glasali su poslanici vladajuće kolacije (DPS, BS, AA i nezavisni poslanik Damir Šehović), protiv su bili u SNP–u, dok je Pozitivna uzdržana.

Opozicija je ocijenila da je budžet "diskriminatorski, pun bezobrazluka i lošeg planiranja". Uz to, zabrinuti su za izdatke za autoput za koji vjeruju da ne može sam sebe otplatiti, a traže da se pojača naplata na prihodnoj strani kroz akcize, boravišne takse, naknade za korišćenje državnih dobara...

Iz vladajućih partija zadovoljni su zbog "razvojne komponente kapitalnog budžeta" koji je veći za 58 miliona od ovogodišnjeg, kao i zbog 30 miliona većih socijalnih davanja koja pokazuju "odgovoran odnos vlasti prema uslovima u kojima živimo".

Jednoglasni su u stavu da se pronađe više novca za Fond rada kako bi se isplatile otpremnine radnicima koji su bili žtrve tranzije.

Zoran Jelić (DPS) predložio je da se potrošačkim jedinicama umanje neke stavke za 20 odsto i da se taj novac usmjeri Fondu rada, sa čim se saglasio ministar finasija Radoje Žugić.

Nezavisni poslanik Damir Šehović ocijenio je da je loše što je predlog budžet koncipiran na zakonu o zaradama koji nije došao u parlament.

Postavio je pitanje hoće li se raditi rebalans ako se taj zakon bude usvajao naredne godine.

"Pravi se spin sa predlogom zakona o zaradama koji nije došao do Skupštine, već je plan da se dostavi kad završimo sa radom. Poslije kako se bliže izbori da se krivica adresira parlamentu što zakon nije usvojen", istakao je Aleksandar Damjanović (SNP).

Žugić je odbacio te tvrdnje, poručujući da je na parlametu kad će da usvoji zakon o zaradama. Poručio je da se "ne imputira Vladi trgovinu sa biračkim tijelom", te da mogu usvojiti zakon dan poslije izbora.

Šehović vidi prostor da se kroz taj zakon dođe do prihoda koji bi nadomjestili ukidanje kriznog poreza, a i Damjanović je predložio da se više oporezuju javni funkcioneri. Žugić je kazao da razumije namjere Šehovića, ali da krizni porez treba ukidati postepeno da se ne bi ugrozila likvidnost budžeta.

"Zadovoljan sam zbog razvojne komponente kapitalnog budžeta što je dobro da se ulaže u infrastrukturu, a ne u neke zgrade i betone. Izdvajanja od 30 miliona više za socijalna davanja pokazuju odgovrnosti vlasti za uslove u kojima živimo", ocijenio je Šehović.

Damjanović je istakao da se građanima stvara nerealna slika kada je riječ o kapitalnom budžetu zato što se godinama ne iskoristi ni 50 odsto onoga što je planirano. Vjeruje da se neće iskoristiti ni 30 odsto ovogodišnjeg kapitalnog budžeta od 284 miliona eura.

"Budžet je pun voluntarizma, diskriminacije, bezobrazluka i paušalnog oporezivanja. Diskriminatorski jer favorizuje jednu organizaciju boraca dok se drugima ništa ne daje, voluntaristički jer se ukida novac baletskoj školi “Princeza Ksenija”, a bezobrazluk je kada Fitosantarna uprava troši polovinu svoga novca za kosultantske usluge. Treba vidjeti kako i ostale potrošačke jedinice troše novac po istom osnovu", istakao je Damjanović.

Goran Tuponja (Pozitivna) istakao je da je predlog budžeta rezultat ekonomskog stanja u u zemlji, da ima vrlo negativan trend po javne finansije. Dodao je da zabrinjava rast javnog duga zbog autoputa koji neće moći sam sebe da izdržava.

Lider SNP–a Srđan Milić podsjetio je na amandmane koje je ta partije prošle godine predlagala da bi se povećala prihodna strana budžeta kroz veću naplatu akciza, boravišne takse, naknada za korišćenje državnih dobara...

Državna kasa naredne godine biće "teška" dvije milijarde eura, od čega su izvorni prihodi projektovani na 1,42 milijarde, dok će ostatak od 667,14 miliona država obezbijediti pozajmicama i kreditima.

Bonus video: