Iz kabineta predsjednika Vlade Mila Đukanovića odlučili su da više ne falsifikuju i ne negiraju predizborno obećanje predsjednika DPS-a Mila Đukanovića iz oktobra 2012. o tome da će u naredne četiri godine otvoriti 40 hiljada novih radnih mjesta.
U dva prethodna reagovanja na tekst“ Vijesti” “Milu još godina da zaposli 34.000” i na prvi odgovor “Vijesti” “Ko laže, Vlada ili sajt DPS-a”, više ne pokušavaju da preprave izjavu Đukanovića i da nas ubijede da ne vjerujemo svojim ušima i da predsjednik DPS-a nije obećao 40.000 novih radnih mjesta. Što bi se reklo, “Ovakvog ste čovjeka našli da falsifikujete”.
Pošto više nije sporno da je Đukanović obećao 40.000 novih radnih mjesta, jer ako laže Vlada ne laže kanal DPS-a na Jutjubu gdje je objavljen snimak, onda treba uporediti podatak o zvaničnim radnim mjestima iz oktobra 2012. sa oktobrom 2015. To poređenje je pokazalo da je broj radnih mjesta povećan za 6.060, i to su “Vijesti” i objavile.
Sada pokušavaju da zbrajanjem “baba i žaba ” dođu do 40.000, ili da mu se makar primaknu. Anketa o radnoj snazi na koju se pozivaju jeste zvanični dokument jer je anketiranje dvije hiljade domaćinstava uradio Monstat, ali broj od 226,1 hiljadu nije broj radnih mjesta.
U ovaj broj, prema širokoj metodologiji na osnovu koje se pravi procjena na ukupan broj stanovnika, računaju se bukvalno svi oni koji su rekli da su u sedmici anketiranja imali korist od bilo kakvog rada makar to bilo i sat vremena sedmično u bašti ili pomaganje prijatelju koji je uzvratio uslugom ili nečim materijalnim.
Podaci iz ove ankete su korisni kako bi pokazali kolika je procjena radno aktivnog stanovništva, a koliko je stvarno zaposlenih, koliko ima ljudi koji rade na crno i u kojim oblastima,...
Da Vlada zaista ozbiljno analizira ove podatke i koristi ih u “definisanju mjera ekonomske politike”, vrlo lako bi mogla doći do rješenja.
U anketi se navodi da sa pisanim ugovorom o radu (ne znam kakav drugi može da postoji) ima 168,2 hiljade građana, a sa ostalim oblicima rada (!?) još 10,4 hiljade. Dakle ukupan broj građana sa svim vrstama ugovora o radu i “ostalim oblicima rada” ima 178,6 hiljada.
Preostali broj do vladinih 226,1 hiljadu “zaposlenih” koji nemaju nikakve ugovore niti “oblike rada” čine “porodični radnici” 6,7 hiljada i “samozaposleni” 40,9 hiljada. To znači da crno tržište rada (rad bez ugovora) čini potencijalno 47,6 hiljada građana, a sa “ostalim oblicima” to bi bilo 58 hiljada.
Da je Vlada u protekle tri godine ozbiljno “definisala mjere ekonomske politike” na suzbijanju sivog tržišta, možda bi već sada imali tih nedostajućih 34 hiljade radnih mjesta. I, eto, rješenja, svi bi bili srećni naročito oni koji u ime Vlade moraju da se bave matematičkom gimnastikom i sabiranjem “baba i žaba ”. Ali izgleda više se isplati trošiti energiju na “zaštitu lika i dijela” nego na rješavanje problema.
Na primjer, u anketi piše da u poljoprivredi ima 17,4 hiljade “zaposlenih”, dok u poljoprivrednoj djelatnosti u oktobru ima 2.426 radnika. Da stvarno crnogorska poljoprivredna i prehrambrena industrija imaju 17,4 hiljade zaposlenih ne bi prošle godine imali uvoz hrane od 397 milion eura, ili 1,08 miliona eura dnevno.
U pravu su, Vlada iz 2015. nije najgora, gora je ona iz 2008.
Kabinetu Vlade sada je zasmetao i tekst “Trgovinski deficit nikada gori”, navodeći da nije istina da je najgori deficit bio za deset mjeseci ove godine od 1,29 milijardi, već da su pronašli podatak da je Vlada iz 2008. imala još gori rezultat - minus od 1,8 milijardi eura.
“Vijesti” su u tom tekstu napisale da se poređenje podataka o deficitu odnosi na posljednjih šest godina za koliko na sajtu Monstata postoje uporedni podaci. Ne sumnjajući u podatak Vlade i uz “pomoć prijatelja” iz Monstata, utvrđeno je da kabinet Vlade iz 2015. nije baš najgori jer je još gori rezultat u trgovinskom deficitu imao kabinet Vlade iz 2008.
Takođe, zamjereno je “Vijestima” da nisu tačno naveli podatak o procjeni prihoda od turizma jer oni iznose 789,3 miliona, a ne 700 miliona. S obzirom da nema ozbiljnih analiza kako se došlo do ovog podatka, u odnosu na raniju procjenu od 700 miliona, ostaje nam da vjerujemo ili ne vjerujemo Vladi. Ali i ako je tačno da “na sva usta” hvaljeni podaci o rekordima u stranim direktnim investicijama i prihodima od turizma sada jedva pokrivaju gubitke u trgovinskom deficitu, to nije baš za pohvalu.
Bonus video:
