Socijaldemokrate traže ukidanje kriznog poreza

Ukidanjem kriznog poreza rasteretila bi se privreda nepotrebnog nameta, proširila poreska osnovica, smanjila evazija poreza,...
12 komentar(a)
Damir Šehović, Foto: Boris Pejović
Damir Šehović, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 08.12.2015. 16:59h

Socijaldemokrate Crne Gore predlažu reformsku mjeru u formi ukidanja kriznog poreza u 2016. godini, koji je Vlada planirala na nivou od 11 odsto, jer kao takav predstavlja isključivo biznis barijeru koja nepotrebno opterećuje privredu, kazao je “Vijestima” poslanik Socijaldemokrata (SD) Damir Šehović.

Krizni porez za bruto zarade od 710 eura (neto 482) prema sadašnjem predlogu bi naredne godine bio smanjen sa 13 na 11 odsto. Za plate ispod ovog iznosa ona je devet odsto. Krizni porez je uveden početkom 2013. i tada je iznosio 15 odsto. Država je od uvođenje ovog poreza prihodovala ukupno 36 miliona, a ove godine zbog smanjenja stope sedam miliona.

Šehović je kazao da ovaj porez državnom budžetu donosi zanemarljivu korist usljed veoma malog fiskalnog efekta, zbog čega za njegovo ukidanje očekuje i podršku ministra finansija Radoja Žugića.

“Ukidanjem kriznog poreza na lična primanja privreda se rasterećuje nepotrebnog nameta, zarade se blago povećavaju, proširuje se poreska osnovica, smanjuje se evazija poreza, ali i podstiče domaća tražnja. To je za nas u SD-u, partiji koja je dominantno okrenuta stvaranju pretpostavki za agresivan ekonomski razvoj, od posebne važnosti”, kazao je Šehović, koji je i potpredsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.

On je naveo da je krizni porez opravdano uveden 2013. godine kao privremena mjera koja je imala za cilj da konsoliduje javne finansije koje su bile ugrožene negativnim efektima krize, a da istovremeno ne optereti građane sa platama ispod prosjeka.

“Međutim, potreba za postojanjem kriznog poreza je u 2016. godini prestala, jer je nelogično da pri očekivanim stopama privrednog rasta iznad 4% ostaje na snazi porez koji nazivamo kriznim. Negativan fiskalni efekat od nekoliko miliona eura, koji ukidanjem ovog poreza nastaje, skoro je zanemarljiv, ali ako ga treba nadoknađivati, onda prostora za nadomještanje ovog gubitka budžetskog prihoda svakako ima u najavljenom zakonu o zaradama u javnom sektoru, za čiju implementaciju treba izdvojiti čitavih 13 miliona eura u neto iznosu”, kazao je Šehović.

Ukidanjem ovog nameta privrednici se, kako je kazao, lišavaju nepotrebne biznis barijere, koji im sa jedne strane predstavlja trošak, a sa druge izaziva problem nepotrebnog komplikovanja administrativnog posla koje im opterećuje poslovanje.

“Uz to se prihvatanjem našeg predloga smanjuje evazija poreza budući da oni koji su na granici prosječne zarade više nemaju motiva da bježeći u sivu zonu pokušavaju da izbjegavaju plaćanje poreza na dohodak. Socijaldemokrate Crne Gore, kao partija koja umjesto jalovih rasprava želi da promijeni političku kulturu i da akcenat stavi na konkretne mjere od kojih će građani Crne Gore imati neposredne koristi, otvorena je za dijalog na ovu temu. Ali je i uvjerena u opravdanost argumentacije koju nudi, zbog čega i očekuje punu podršku ministra finansija, koji je i prethodne naše inicijative koje su bile opravdane i argumentovane, u skupštinskoj raspravi podržavao”, naveo je Šehović.

Poslodavci bi trebalo da uvećaju plate

Šehović je naveo da se ukidanjem kriznog poreza stvaraju pretpostavke i za blago povećanje zarada, jer je za očekivati da poslodavci zaposlenima povećaju zaradu, makar za iznos za koji su im je smanjili prilikom uvođenja ovog poreza prije dvije godine.

“Ali još važnije od toga je to što se na taj način podstiče domaća tražnja, koja je zbog stagnacije zarada i penzija inače na veoma niskom nivou, zbog čega se privredni rast koji ostvarujemo postiže dominantno zahvaljujući investicionoj potrošnji, odnosno uvoznoj tražnji, što svakako nije dovoljno”, naveo je Šehović.

Bonus video: