Ivanović: Nisam zadovoljan odnosom društva prema pošumljavanju

“Ne možemo razvijati ni šumarstvo, ni drvopreradu ako ignorišemo pošumljavanje. Nijesam zadovoljan ni sa površinama, ni sa brojem stabala koji su pošumljeni, kao ni sa odnosom ukupnog društva prema pošumljavanju”
7 komentar(a)
Petar Ivanović, Foto: Boris Pejović
Petar Ivanović, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 08.12.2015. 12:01h

Povećanje stepena prerade u oblasti drvne proizvodnje i povezivanje drvoprerarde i enegetike ciljevi su koje Crna Gora treba da dostigne, ocijenio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Petar Ivanović.

“Projekti na biomasu ne mogu se realizovati, a da nemamo tijesnu saradnju sa šumarstvom i drvopreradom”, rekao je Ivanović.

On je na otvaranju dvodnevne Balkanske konferencije na temu drvne industrije, koji orgaizuju Komitet za drvo Ujedinjenih nacija i Organizacije za hranu i poljoprivredu(UNECE/FAO) iz Ženeve u saradnji sa Ministarstvom, kazao da je jačanje međunarodne saradnje, izučavanje tuđih iskustava i sticanje novih znanja nešto što je potrebno Crnoj Gori u toj oblasti.

“Podaci najbolje pokauju da smo na dobrom putu da popravimo sve ono što se dešavalo ranije. Ukupna razmjena u oblasti proizvodnje drveta je u značajnom porastu. Uspjeli smo da za deset mjeseci ove godine izvezemo ili uvezemo preko 45 miliona EUR”, saopštio je Ivanović.

Prema njegovim riječima, izvoz je porastao preko 20 odsto ili 4,5 miliona eura, dok je uvoz smanjen 1,7 miliona eura.

“Ono što je interesantno jeste da je oblast drvoprerade od deficita, koji je imala ranije, prešla u suficit i da mi u spoljnotrgovinskoj razmjeni bilježimo oko 30 odsto suficita”, kazao je Ivanović.

On je dodao da se mora ulagati u mlade ljude ako se žele postići zacrtani ciljevi.

Pored dobrih stvari gdje Crna Gora bilježi rezultate, Ivanović je naveo da postoji nešto sa čim apsolutno nije zadovoljan, a to je pošumljavanje.

“Ne možemo razvijati ni šumarstvo, ni drvopreradu ako ignorišemo pošumljavanje. Nijesam zadovoljan ni sa površinama, ni sa brojem stabala koji su pošumljeni, kao ni sa odnosom ukupnog društva prema pošumljavanju”, kazao je Ivanović.

On je ocijenio da su potrebna dodatna finansijska sredstva.

“Moramo brzo reagovati jer nam buduće generacije neće oprosttiti naše čekanje”, saopštio je Ivanović.

Konferencija je posvećena razvoju tržišta drvnih proizvoda i jačanju stručnih kapaciteta radne snage u šumarskom sektoru zemalja Balkana.

Predstavnik UNECE/FAO, Florian Steierer, rekao je da region zapadnog Balkana ima mnogo veći potencijal u odnosu na ono što se koristi.

“To se posebno tiče dodate vrijednosti i stvaranja novih radnih mjesta u tim državama”, rekao je Steierer.

On je kazao da žele da se bolje upoznaju sa trenutnim stanjem u Crnoj Gori, ali i da sagledaju širu sliku Balkana.

“Mi se u UNECE bavimo održivim upravljanjem šumskih resursa”, kazao je Steierer.

“U Crnoj Gori u je registrovano oko 150 malih, srednjih i velikih preduzeća iz oblasti drvne industrije. Aktivno je oko 120, a od toga je svega nekoliko velikih sa preko 50 zaposlenih”

Generalni direktor Direktorata za šumarstvo, drvnu industriju i lovstvo u Ministartsvu, Adem Fetić, saopštio je da je Crna Gora u vrhu zemalja po šumovitosti u Evropi.

“Crna Gora se sada nalazi pred izazovom kako da se iskoristi komparativna prednost koja se ogleda u kvalitetnoj drvnoj masi i kako najracioalnije usmjeriti razvoj drvne industrije u pravcu obezbijeđenja što većeg stepena finalne obrade drveta, koja je siguran garant za ostvarenje veće dodate vrijednosti, a samim tim i veće konkurentnosti”, smatra Fetić.

On je dodao da postoje značajne količine drvne biomase u raznim vidovima otpatka, koje se još ne koriste u potpunosti, a predstavljaju potencijalnu šansu za investiture.

“Treba naći rješenja kako optimalno i racionalno iskoristiti svu drvnu masu u skaladu sa njenom upotrebnom i tržišnom vrijednošću”, ocijenio je Fetić.

Za to su, kako je saopštio, potrebni preduslovi koje Crna Gora već posjeduje, kao što je kvalitetna drvna masa i tradicionalna sklonost stanovništva prema djelatnosti obrade drveta.

“U Crnoj Gori u je registrovano oko 150 malih, srednjih i velikih preduzeća iz oblasti drvne industrije. Aktivno je oko 120, a od toga je svega nekoliko velikih sa preko 50 zaposlenih”, rekao je Fetić.

S obzirom da, kako je dodao, sadašnji način organizacije i stepen obrade nijesu na potrebnom nivou, postoji prostor za investiranje naročito u dijelu finalne prerade drveta.

“Postoji zanimljiv ambijent za potencijalne invetsitore u preradi drveta”, zaključio je Fetić.

Konferenciji prisustvuju predstavnici iz deset zemalja jugoistočne Evrope, kao i predavači iz UNECE/FAO, univerziteta i državnih institucija iz Belgije, Irske, Finske, Ukrajine i Hrvatske.

Pedavanja i diskusije trebalo bi da doprinesu razvoju šumarske struke i u Crnoj Gori, kao i daljem razvoju drvne industrije koja u prethodnih godinu bilježi evidentno pozitivne trendove.

Bonus video: