PREMIJERSKI SAT

Vlada blizu raskida ugovora za bolnicu Meljine

Đukanović najavio i da će resorno Ministarstvo, nakon završnih analiza koje su u toku, vjerovatno predložiti pokretanje postupka za raskid ugovora i naplate garancije za hotel As u Perazića dolu
69 pregleda 2 komentar(a)
Bolnica Meljine, Foto: Slavica Kosić
Bolnica Meljine, Foto: Slavica Kosić
Ažurirano: 18.11.2015. 15:10h

Vlada je u ovom trenutku veoma blizu pokretanja procedure raskida ugovora za prodaju bivše Vojno medicinske ustanove Meljine, saopštio je premijer Milo Đukanović.

On je u Skupštini, tokom Premijerskog sata, najavio i da će resorno Ministarstvo, nakon završnih analiza koje su u toku, vjerovatno predložiti pokretanje postupka za raskid ugovora i naplate garancije za hotel As u Perazića dolu.

Vojno medicinska bolnica Meljine prodata je Atlas grupi, dok je vlasnik hotela As kompanija Nega Tours.

Đukanović je odgovarajući na pitanje poslanika Socijaldemokratske partije (SDP), Draginje Vuksanović, rekao da su, kada su u pitanju privatizacije koje sprovodi Privredni sud prodajom dijela imovine preduzeća kroz stečajni postupak, predložili zakonskom zastupniku Ski centra Durmitor u stečaju da preduzme radnje u vezi sa raskidom ugovora za hotel Jezera.

“U slučaju hotela Planinka, paralelno sa sudskim postupkom, razgovara se u cilju postizanja rješenja kojim bi investitor ispunio investicione obaveze iz ugovora, dok bi država realizovala odrđene investicije koje bi poboljšale atraktivnost Žabljaka kao turističke destinacije”, kazao je Đukanović.

On je dodao da Ministarstvo održivog razvoja i turizma u saradni sa Hotelsko turističkim preduzećem (HTP) Ulcinjska rivijera obavlja pravno-ekonomsku analizu posljedica raskida ugovora o kupoprodaji hotela Galeb.

“Očekujemo da preldoži Vladi dalje korake. Slična situacija je i u slučaju hotela Lido”, kazao je Đukanović.

On je naveo i da je Vlada rasknula ili počela postupak raskida 11 ugovora o koncesiji.

“Vlada neće tolerisati kašnjenja u realizaciji privatizacionih ili kocesionih ugovora”, poručio je Đukanović.

Vuksanović je zanimalo koje je sve privatizacione i koncesione aranžmane Vlada sklopila u prethodnoj deceniji, koji od njih su realizovani, u kojoj mjeri i koji su postignuti efekti.

Ona je pitala i koji od tih privatizacionih i koncesionih ugovora nijesu djelimično ili u cjelosti realizovani i šta je Vlada preduzela zbog nepoštovanja ugovornih obaveza.

Đukanović je saopštio da je Vlada u prethodnoj deceniji privatizaciju realizovala vodeći računa o specifičnostima svakog preduzeća gdje su pitanja prava zaposelnih uvijek bila u prvom planu.

“Privatizacija se u ovom periodu obavljala dominantno putem međunarodnih javnih tendera u skladu sa zakonom i planom privatizacije što nepobitno govori o transparentnosti postupka”, kazao je Đukanović.

On je naveo da se danas argumentovano može reći da je proces privatizacije u Crnoj Gori u finalnoj fazi.

“Do sada je privatizovano više od 85 odsto kapitala državnih preduzeća. U periodu od 2005. do ove godine ugovorili smo 637,3 miliona eura kroz kupoprodajne cijene i 1,26 milijardi eura investicija kroz privatizacione i ugovore o turističkoj valorizaciji državne imovine”, saopštio je Đukanović.

On je rekao da je za deset godina privatizovano 40 kompanija.

“Upravo u ovoj dekadi imali smo dvije najbolje privatizacione godine, 2005 i 2009. godinu. Takvom politikom Crna Gora je u posljednjoj deceniji ostavarila veliki napredak”, ocijenio je Đukanović.

On je saopštio i da Vlada u krajnjoj nuždi poseže za raskidom ugovora sa privatizacionim partnerima, prethodno pokušavajući da uradi sve što je moguće da bi se popravili aranžmani i stvorili uslovi za optimalnu valorizaciju razvojnog resursa.

"Ne smijemo žuriti, jer niko od naših partnera ne pristaje olako na raskid ugovora. Vidjeli smo da svako poseže za sudskim postupcima, podrazumijevajući da će taj postupak potrajati izvjesno vrijeme u kojem će se ograničiti mogućnost države da preuzme upravljanje tim resursom“, rekao je Đukanović.

On je dodao i da je u nekim slučajevima nužno raskinuti ugovor.

"U tom slučaju, punu pažnju treba posvetiti pitanju nadoknade štete, jer država ima pravo na naknadu štete za ono što nije ostvareno kroz ranije definisani aranžman sa privatizacionim partnerom“, kazao je Đukanović.

On je naveo da je Vlada, u svakom od privatizacionih aranžmana, koristila usluge renomiranih pravnih kancelarija iz Crne Gore i inostranstva i da najmanje problema ima u normativnoj sferi.

"Mnogo veći problemi su nastupili kao posljedica onoga što se dešavalo u ukupnom ekonomskom ambijentu Evrope, ali to nas ne lišava odgovornosti da preispitamo sve ono što su ugovorom definisane obaveze. Mislim da ćemo pažljivim odnosnom prema tom pitanju doći do postupaka kojima najbolje možemo zaštititi crnogorski državni interes u tim aranžmanima“, saopštio je Đukanović.

On je podsjetio da je proces privatizuacije realizovan u komplikovanom vremenu, s obzirom da je regon neposredno prije toga bio „u plamenu“ i da nije postojalo veliko interesovanje, posebno ne renomiranih investitora.

Đukanović je dodao da je Vlada u slučaju Kombinata aluminijuma (KAP) pokušavala da animira američke, australijske i kanadske proizvođače aluminijuma, ali da niko nije imao interes da uloži u Balkan.

"Tako da smo dobijali najčešće investitore koje smo mogli da dobijemo, a oni su patili od onoga što su bili njihovi deficiti, ponajmanje sa kapitalom, a najčešće sa kvalitetom upravljanja i menadžerskim sposobnostima“, naveo je Đukanović.

Preporučujemo za Vas